"Podaci Hrvatske narodne banke koja je, zbog opetovanih zahtjeva RF-a odlučila godišnje objavljivati podatke o koncentraciji štednje, pokazali su veliku nejednakost u Hrvatskoj u segmentu financijske imovine. RF je ulaskom u Sabor 2020. godine došao do podataka koje je HNB jednokratno prikupio 2014. godine, a koji pokazuju kako je 1,7 posto najbogatijih držalo preko 43 posto štednje na računima", upozorila je na konferenciji za novinare zastupnica Radničke fronte (RF) Katarina Peović.
S druge strane, ističe, 1,2 milijuna ljudi na računima je imalo tek 455 kuna (60 eura), u prosjeku, a 2,3 milijuna deponenata 7900 kn (1050 eura) u prosjeku. Među najbogatijima njih 115 je imalo svaki više od 25 milijuna kuna (3,3 milijuna eura), a ukupno 7,1 milijardu kuna (947 milijuna eura), kazala je. Manipulativno godišnje objavljivanje podatka o imaginarnom 'prosječnom Hrvatu' koji na bankovnom računu ima 134 tisuća kuna (17.800 eura) služi kako bi se zamaglilo pravo stanje, smatraju u RF-u.
Ekonomist i član RF-a Hrvoje Štefan najavio je paket prijedloga koje će Radnička fronta uputiti Vladi s ciljem smanjivanja nejednakosti - kao što je progresivno oporezivanje najbogatijih i to sintetičkim tipom poreza na bogatstvo koji uključuje financijsku i nefinancijsku imovinu i porez na nasljedstvo, također progresivnog karaktera koji zahvaća naslijeđenu imovinu najbogatijih.
Na taj način bi, suprotno dosadašnjim poreznim reformama koje su najviše pogodovale bogatoj manjini, najbogatiji puno više doprinosili financiranju društvenih potreba, dok bi se rasteretilo većinu, s manjim primanjima i imovinom, poručili su iz Radničke fronte.