Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 4,8 posto u zadnjem tromjesečju, kao i na razini cijele 2006. godine, čime je blago premašen rezultat iz dvije prethodne godine, kada je ekonomski rast iznosio 4,3 posto, piše Jutarnji list.
U Slovačkoj je BDP u četvrtom tromjesečju porastao čak 9,6 posto, a godinu će ta zemlja završiti s ekonomskim rastom od 8,3 posto. U Rumunjskoj je u 2006. godini rast bio 7,7 posto, u Češkoj 6,1, a u Sloveniji 5,2 posto. Nešto slabiji rast bilježi jedino Mađarska koja je 2006. godinu završila s rastom od 3,9 posto.
Iako tranzicijske zemlje posljednjih godina bilježe visoke stope rasta, plaće su kod njih u pravilu rasle sporije od BDP-a i zato su uspijevale održati ekonomsku konkurentnost.
U proteklih šest godina plaće u Hrvatskoj najviše su porasle početkom 2003. godine i tada su premašile rast BDP-a.
U siječnju 2003. službena je statistika zabilježila realni rast plaća za 7,3 posto u odnosu na isti mjesec godinu prije.
Nakon toga su plaće realno rasle jedan do dva posto ispod stope rasta BDP-a.
'Plaće u tranzicijskim zemljama poput Hrvatske moraju rasti brže od plaća u razvijenim industrijskim demokracijama jer brže raste i BDP koji kreće s niže razine. Drugim riječima, raste novostvorena vrijednost pa je legitimno da rastu i plaće, odnosno naknada za rad uložen u natprosječni rast BDP-a', ističe glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mario Švigir.
Kad bi plaće u Europskoj Uniji nastavile rasti u prosjeku tri posto godišnje, i s dvostruko većim godišnjim rastom hrvatskih plaća od šest posto godišnje, Hrvatskoj bi trebale 44 godine da sustigne prosječne plaće u EU.
'Povrat duga umirovljenicima, nastavak kreditne aktivnosti i povećanje kupovne moći stanovništva zbog nešto niže inflacije i viših plaća najviše su pridonijeli ubrzanju osobne potrošnje', ističe Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen banke.
U četvrtom kvartalu osobna je potrošnja porasla 4,1 posto, a na razini cijele godine 3,5 posto.
Investicije također nastavljaju rasti po solidnoj stopi od oko devet posto i time značajno pridonose ekonomskom rastu.
Pozitivno iznenađenje u četvrtom kvartalu, prema analitičarima RBA, predstavljaju bolji izvozni rezultati.
Dok je izvoz roba i usluga iznosio 11,2 posto, uvoz je povećan osjetno manje, pet posto.