Dnevnik Nove TV donosi rezultate za redovito mjesečno istraživanje Crobarometra. Ovaj put uz istraživanje popularnosti stranaka, predstavljeno je i kako stoje kandidati za predsjednika.
Croabrometar donosi nove rezultate istraživanja provedenog između 1. i 20. listopada. Oko 70 posto građana smatra da država ide u lošem smjeru, a rad Vlade podržava oko 25 posto građana, i to su relativno stabilne vrijednosti - gotovo identične su bile i prošlog mjeseca.
Mišljenje građana o strankama
Na prvom je mjestu i dalje HDZ, koji već mjesecima pleše oko 30 posto - ovaj mjesec je nešto slabiji u odnosu na prošli, ali to su i dalje zanemarive razlike, podrška stranci je čvrsto konsolidirana i postojana.
Na drugom je mjestu SDP koji odnedavno vodi Siniša Hajdaš Dončić - najveća lijeva stranka raste polako, ali stabilno - ovo im je već četvrti mjesec zaredom što rastu i trenutno su na 21,6 posto podrške.
Na trećem je mjestu Možemo koje podržava 9,4 posto ispitanih: oni pak bilježe blagi pad podrške u odnosu na rujan, što također nije iznenađenje - rejting im kroz mjesece malo raste, a malo pada.
Četvrti je MOST koji je u blagom porastu u odnosu na rujan te se sad drže na 7,3 posto - u rujnu su bili za gotovo dva postotna poena slabiji, i nema nikakve dileme da im na ruku ide sve što se od parlamentarnih izbora naovamo događalo sa Domovinskim pokretom, koji je pao na samo 3 posto podrške i drži peto mjesto - prije točno 6 mjeseci bili su čak na 10.
Sve ostale stranke na nacionalnoj razini bilježe podršku slabiju od 2 i pol posto, a već treći mjesec za redom raste broj neodlučnih birača i trenutno iznosi 16,8 posto.
Izlazak na izbore
Da se izbori održavaju danas, 72 posto građana bi sigurno ili vrlo vjerojatno izašlo na izbore. 23 posto građana bi sigurno ili vrlo vjerojatano apstiniralo, dok 5 posto građana ne zna bi li izašlo na birališta ili bi ipak ostalo kod kuće.
S druge strane, predsjednički izbori su pred vratima i svima je jasno da već ozbiljno svjedočimo kampanji pa smo stoga ispitali i - kako bi ti izbori prošli.
U prvom bi krugu najveću podršku dobio Zoran Milanović, za kojeg bi glasovalo 37 posto ispitanih. Daleko iza njega je Dragan Primorac, kojem bi glas dalo 25,8 posto naših ispitanica i ispitanika.
Daleko iza Primorca je, pak, Marija Selak Raspudić koja ide kao nezavisna kandidatkinja, podržava ju 7,8 posto ispitanih. Njoj pak za vrat puše Ivana Kekin, koja bi uz 5,8 posto podrške u prvom krugu izbora bila na četvrtom mjestu.
Na petom mjestu čovjek koji je nakon poraza na europarlamentarnim izborima najavio da će postati predsjednik, no sa 3,3 posto podrške teško da će to Mislav Kolakušić postati. Gotovo istu razinu podrške ima i Miro Bulj, dok su svi ostali koji su zasad istaknuli kandidaturu na manje od 3 posto, a neodlučnih je 14,4 posto.
Predsjednički izbori
Kako stvari zasad stoje, prilično je jasno da će se pobjednik tražiti u drugom krugu predsjedničkih izbora. Trenutno su pred nama tri scenarija vezana za omjer snaga između troje kandidata koji imaju najsnažniju podršku u prvom krugu.
Onaj najizgledniji - Zoran Milanović i Dragan Primorac u drugom krugu - bi završio Milanovićevom pobjedom, i to uz veliku prednost: Milanović osvaja 51 posto glasova, Primorac 35,6 posto. 4 i pol posto je građana koji bi u drugom krugu ostali kod kuće jer im ovi kandidati nisu prihvatljivi, a malo manje od devet posto je neodlučnih.
Ako bi se slučajno dogodilo da u drugom krugu završe Zoran Milanović i Marija Selak Raspudić, i ovdje Milanović pobjeđuje i ostaje predsjednik: osvaja 50 posto glasova, dok Marija Selak Raspudić ostaje na 28 i pol. U ovom scenariju bi bilo znatno više apstinenata, oko 10 posto, dok bi neodlučnih bilo 11 posto.
Konačno, ako bi u drugom krugu nekim čudom završili Marija Selak Raspudić i Dragan Primorac, Hrvatsku bi nakon Kolinde Grabar Kitarović opet vodila predsjednica. Marija Selak Raspudić osvojila bi 38 posto, tek neznatno više ali ipak više od Dragana Primorca i njegovih 35,3 posto. Ovdje bi imali najveći broj apstitenata, 11 posto te čak 15ak posto neodlučnih.
Što se tiče izlaznosti, 75,8 bi građana na birališta išlo sigurno ili vjerojatno, 18,9 posto sigurno ili vjerojatno ostaje kod kuće a 5,3 posto je neodlučnih.