Prva optužnica protiv Bandića potvrđena je nakon niza odgoda još u srpnju, dvije i pol godine nakon podizanja, a i pripremno ročište više je puta do sada odgađano.
Obrani je u međuvremenu odbijena tvrdnja da je dio dokaza u istrazi prikupljen nezakonito. Na sudu se doznaje da su svi primili poziv za ročite, odnosno da nema naznaka da se netko od pozvanih neće pojaviti na sudu, što se često događalo u Bandićevim slučajevima.
Bandić je u "aferi štandovi" optužen da je sa svojim suradnikom Ivicom Lovrićem i voditeljicom Tržnica Zagreb Zdenkom Palac udruzi U ime obitelji priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna, ustupajući im bez naknade štandove na kojima su prikupljali potpise za referendum.
Prvu optužnicu protiv Bandića optužno vijeće sutkinje Pavelin Borzić odbacilo je u srpnju 2015. zaključivši da u postupanju zagrebačkog gradonačelnika nije bilo obilježja kaznenog djela. No, Vrhovni je sud u svibnju 2016. prihvatio Uskokovu žalbu i zaključio da je odbacivanjem optužnice Županijski sud povrijedio odredbe kaznenog postupka "jer je izreka tog rješenja proturječna obrazloženju".
Bandić je optužen i u aferi Agram zbog sumnji da je sa svojim suradnicima nizom nezakonitosti oštetio grad kojim upravlja godinama, ali i da je neplaćanjem poreza na donacije nakon predsjedničkih izbora 2010. navodno oštetio i Državni proračun. (Hina)