Dvojica hrvatskih velikaša pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu, 60-tak kilometara od Beča, 30. travnja 1671. kao čelnici protuhabsburške urote kojom su nastojali spriječiti centralističke i germanizatorske težnje bečkog dvora na štetu strateških interesa hrvatskih i ugarskih feudalaca.
U govorima je naglašeno da se tradicijskim okupljanjem odaje počast velikanima hrvatske povijesti banu Petru Zrinskom i knezu Frani Krsti Frankopanu kojima je hrvatska vlastitost, neovisnost, sloboda i osamostaljenje bio glavni cilj.
Podsjetivši na povijesne političke prilike u doba Zrinskog i Frankopana tajnik Zmajskog stola Družbe "Braće hrvatskog zmaja" Čakovec Josip Bajuk rekao je da se "ovim činom odaje počast žrtvi koju su velikani naše povijesti dali za slobodu i nezavisnost Hrvatske".
Ozalj, slavni stari grad Zrinskih i Frankopana
"Tradicionalno 30. travnja spomendan na Zrinskog i Frankopana obilježavamo ovdje na mjestu izravnog sjećanja u znak njihove ustrajne i nepokoljebljive borbe za Hrvatsku", rekao je dožupan Međimurske županije Zoran Vinković koja dan njihove pogibije obilježava kao dan županije.
"Zrinski i Frankopan prvi su se zauzimali za samostalnost Hrvatske, što je danas stvarnost", kazao je predsjednik Zrinske garde iz Čakovca Alojzije Sobočanec.
Hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota istaknuo je da su "Zrinski i Frankopan izraz povijesne istine, njihova poruka kroz stoljeća vrijedna je naše neprolazne zahvalnosti".
Grob u Bečkom Novom Mjestu prazan je, jer su posmrni ostaci Zrinskog i Frankopana 1919. preneseni u zagrebačku katedralu.
Na komemoraciji je bilo oko 200 predstavnika udruga iz Hrvatske i Austrije, a u izaslanstvu koje je položilo vijence bili su predstavnici Družbe "Braće hrvatskog zmaja" u Karlovcu, predstavnici Međimurske županije, Matice Hrvatske ogranka Čakovec te Austrijsko hrvatske zajednice za kulturu i sport u Beču. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook