Tužiteljstvo traži da se ne radi o njihovim novim tezama, kako tvrdi obrana, te da je Gotovina od početka postupka bio upoznat sa svim elementima optužaba, objavio je ICTY u utorak.
Obrana generala Ante Gotovine pred Haaškim sudom pozvala je prošlog tjedna žalbeno vijeće da odbaci nove argumente koje je na žalbenoj raspravi održanoj 14. svibnja pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije iznijelo tužiteljstvo, a koji nikad ranije nisu bili izrečeni jer bi to, kako su ocijenili, predstavljalo flagrantno kršenje temeljnog prava žalitelja na iscrpno i pravodobno upoznavanje s optužbama i više puta izrečenih naloga Žalbenoga vijeća o opsegu argumenata koji se mogu iznositi na žalbenom ročištu.
>> Gotovina i Markač: Žao nam je svih stradalih, ali mi smo nevini, bili smo profesionalci
Obrana je u podnesku pojasnila kako su tužiteljske teze koje su ne mogu prihvatiti one da je zakonitim topničkim napadima počinjeno djelo progona; da je korištenje topništva u četiri grada tijekom Oluje predstavljalo nesrazmjerni napad; da je upotreba oružja poput višecjevnih bacača raketa u gradovima bila neselektivna i da se zaključak o udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem progona srpskih civila može izvesti iz brijunskog tarnskripta.
Tužiteljstvo u svom odgovoru tvrdi da je obrana od početka postupka bila upoznata sa svim bitnim elementima optužbe da je general bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata cilj kojega je bio trajno uklanjanje srpskih civila iz tzv. Krajine te da su topnički napadi bili način izvođenja tih zločina protiv čovječnosti. Bez obzira na to da li su ti napadi nezakoniti u smislu povreda prava i običaja ratovanja, ako je granatiranje imalo za cilj civile to je bio zločin protiv čovječnosti, navodi tužiteljstvo i dodaje da je obrana od početka upoznata s time da optužbe za zločine protiv čovječnosti ne ovise o dokazivanju nezakonitog napada kao povrede ratnog prava i običaja.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.