Pred Hrvatskom je turistička sezona koja će, prema ocjenama struke, biti jedna od najizazovnijih još od pandemije. U jeku globalnih nestabilnosti, od sukoba na Bliskom istoku do rasta troškova putovanja, ključno je pitanje hoće li domaći turizam uspjeti zadržati konkurentnost ili će visoke cijene i neizvjesnost presudno utjecati na odluke gostiju.
Iako prvi pokazatelji ulijevaju optimizam, s rastom dolazaka i noćenja u prvim mjesecima godine, sve je više signala da će se prava bitka voditi u špici sezone – i to ponajprije oko cijene, sigurnosti i fleksibilnosti rezervacija.
O izazovima koji slijede, ali i prednostima koje Hrvatska i dalje ima na turističkoj karti Europe, govori predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković. Ističe kako su cijene smještaja već prošle fazu značajnijeg rasta te da u ovom trenutku ne očekuje nagle promjene.
"Cijene smještaja rasle su tijekom 2024. i dijelom 2025. godine, tako da su već bile povećane. U ovom trenutku vjerujem da su stabilne i da se neće drastično povećavati ako se u cijenu ne uključi neka dodatna vrijednost", kaže Marković.
Ipak, upozorava da najveći rizik dolazi izvan samog smještajnog sektora, odnosno iz šireg ekonomskog okruženja.
"Globalne nestabilnosti, situacija oko nafte i rast cijena aviokarata mogu dovesti do poskupljenja drugih turističkih usluga. Nije možda problem u smještaju, nego u tim dodatnim troškovima koji na kraju povećavaju ukupnu cijenu putovanja", objašnjava.
Unatoč tome, Hrvatska i dalje ima važne adute. Dostupnost automobilom i percepcija sigurnosti, posebno u kontekstu aktualnih geopolitičkih napetosti, mogli bi igrati ključnu ulogu u odluci gostiju.
"Naša je prednost što smo autodestinacija i što smo sigurni. Većina Hrvatske dostupna je automobilom, a sigurnost će ove godine biti još važniji faktor u odabiru destinacije", ističe Marković.
Istodobno, navike turista se mijenjaju. Sve je više onih koji čekaju zadnji trenutak za rezervacije i pokušavaju dodatno sniziti cijene.
"Vidimo da gosti sve više bukiraju last minute i da češće pregovaraju o cijenama. To je posebno izraženo kod kuća za odmor, ali taj se trend širi i na ostale segmente", kaže.
Dodaje i kako će upravo cijene u velikoj mjeri odrediti duljinu boravka.
"Cijena će diktirati koliko će gosti ostati. Oni koji su planirali sedam dana možda će ostati pet. Očekujem kraće boravke u odnosu na prošlu godinu", upozorava.
Kada je riječ o bukiranju, predsezona je, kaže, počela dobro, no određene oscilacije su očekivane. Prvi kvartal donio je optimizam s više od 1,1 milijun dolazaka i tri milijuna noćenja, što je rast od 9 odnosno 8 posto u odnosu na prošlu godinu.
"Predsezona je dobro počela, posebno oko Uskrsa. No kada je Uskrs ranije, uvijek se pojavljuju rupe u svibnju i to nije ništa novo. Što se tiče visoke sezone, ona se popunjava, ali ovisi o kvaliteti smještaja, recenzijama i lojalnosti gostiju", objašnjava.
U usporedbi s konkurentskim destinacijama poput Grčke, Malte i Turske, Hrvatska se suočava s izazovom viših cijena, ali ima i važnu prednost – sigurnost.
"Grčka je jeftinija od Hrvatske, to je jasno. No pitanje je što će gosti izabrati – jeftiniju destinaciju ili sigurniju. Vjerujem da će većina ipak birati sigurnost", kaže Marković.
Kada je riječ o konkretnim cijenama, razlike su velike i ovise o lokaciji i razini usluge.
"U Splitu noćenje može biti oko 200 eura, ali već u okolici možete pronaći smještaj za 120 do 130 eura. Raspon je zaista širok – od 60 eura pa naviše, ovisno o tome što gost traži", ističe.
Dodaje kako upravo ta raznolikost ponude ostaje jedna od ključnih prednosti Hrvatske.
"Sve ovisi o lokaciji, kvaliteti i dodatnim sadržajima. Ako želite centar grada ili vilu s bazenom, platit ćete više. Ako ste spremni odabrati manje razvikanu lokaciju, možete pronaći puno povoljniji smještaj", zaključuje.
Sličnu poruku šalje i predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK-u i predsjednik Uprave Uniline grupe Boris Žgomba, koji smatra da sezona jest izazovna, ali ne i dramatična.
"Ovu godinu ne bih nazvao najizazovnijom. Imali smo i puno veće izazove, ali svakako ulazimo u sezonu s određenim poteškoćama", ističe Žgomba.
Upozorava kako se dobri rezultati s početka godine ne smiju precijeniti.
"Prva tri i pol mjeseca relativno su dobra, ali to čini tek četiri do pet posto ukupnog turističkog prometa. To je lijep podatak, ali ne znači puno za ukupnu sliku godine", naglašava.
Ključni problem vidi u usporenim rezervacijama i oprezu gostiju.
"Bukiranje je u ovom trenutku znatno usporeno u odnosu na isti dan prošle godine. To jasno pokazuje da gosti oklijevaju", kaže.
Razlog tome nije sigurnost Hrvatske, već situacija na emitivnim tržištima.
"Hrvatska je sigurna destinacija, ali zemlje iz kojih gosti dolaze imaju određene izazove. Ljudi čekaju i pitaju se što će biti sutra", objašnjava.
Zbog toga očekuje da će ovogodišnja sezona u velikoj mjeri ovisiti o odlukama u posljednji trenutak.
"Ulazimo u razdoblje izraženog last minute bookinga i određene vrste nestabilnosti na turističkom tržištu", upozorava.
Ipak, naglašava kako se situacija ne može uspoređivati s pandemijom.
"Ovo nije situacija kao za vrijeme COVID-a kada je sve stalo. Turizam se odvija, ali se odluke odgađaju", kaže.
Kada je riječ o cijenama, smatra da one trenutačno nisu presudan faktor.
"Ako niste sigurni hoćete li putovati, onda vam cijena nije ni važna", poručuje.
Iako trenutačni pokazatelji ne upućuju na idealnu sezonu, prostora za optimizam ipak ima.
"Situacija se može promijeniti u relativno kratkom roku, ali u ovom trenutku ne vidimo jasne signale da će se to dogoditi", zaključuje Žgomba.
Pred hrvatskim turizmom tako je sezona puna neizvjesnosti, u kojoj će ključnu ulogu imati vanjski faktori – od geopolitike do ekonomije – dok će konačan rezultat uvelike ovisiti o tome hoće li se i kada gosti odlučiti na putovanja.