Takvu tezu tužiteljstvo potkrepljuje dokazima iz međunarodnih izvora poput dokumentacije i iskaza viših zapovjednika snaga UN-a i promatračke misije EZ-a u Hrvatskoj, iskaza neposrednih svjedoka i nevladinih udruga za zaštitu ljudskih prava.
Sama operacija Oluja je, piše tužiteljstvo, započela u 5 sati ujutro 4. kolovoza intenzivnim artiljerijskim napadom 'na gradove i sela' širom tzv. Krajine od Knina, preko Benkovca, Obrovca do Gračaca koji su granatirani 'intenzivno i neselektivno'.
Uslijed panike nastale tim napadima te 'psiholoških operacija koje su vodile hrvatske snage' mnogi su Srbi počeli napuštati svoje domove bježeći od crta bojišnice ili prema većim gradovima i ostavljajući sve iza sebe, piše tužiteljstvo pozivajući se na podatke snaga UN-a. Kasnije tog dana, navodi se, i vlasti tzv. RSK naredile su evakuaciju civila, pa je ukupno oko 200 tisuća Srba napustilo Hrvatsku zbog Oluje.
Tužiteljstvo objašnjava kako su hrvatske 'psihološke operacije' bile - istodobno pozivanje Srba na ostanak kako bi se stvorio privid zaštite ljudskih prava te ukazivanje na moguće puteve napuštanja tog teritorija. I tu tezu potkrepljuje citatima iz 'predsjedničkih transkripata'.
Tužiteljstvo piše da su po ulasku na područje oslobođeno Olujom hrvatske snage strogo ograničile kretanje međunarodnih promatrača i započele 'sustavno paljenje i pljačkanje srpske imovine kao i ubijanje širokih razmjera malobrojnih Srba koji su ostali'.
U Kninu, kaže tužiteljstvo pozivajući se na dokaze snaga UN-a i promatračke misije EZ-a, 7. gardijska brigada 'Pume' započela je 'uvelike pljačkati'. Na drugim mjestima vojnici 4. i 7. brigade 'vršili su premetačinu i palili kuće, prijetili su Srbima i odvodili ih u sabirne centre ili stožer UN-a'.
Snage HV-a i specijalne policije tijekom četiri dana ubijale su civile i vojnike koji su se predali, kaže tužiteljstvo i ističe da su tijekom prvog tjedna operacije, po podacima vlade i nevladinih udruga, u više od 60 sela ubijene uglavnom starije osobe.
'Kampanja je trajala sve dok nije ostalo ništa za pljačkanje i većina srpskih kuća oštećena je ili uništena', kaže tužiteljstvo i ističe da prema vojnim promatračima UN-a tri mjeseca nakon Oluje u sektoru Jug od oko 90 tisuća ostalo 3.034 Srba.
Tužiteljstvo navodi podatke da je, ovisno o izvoru, ubijeno između nekoliko stotina i 1600 osoba, a da je po podacima UN-a djelomično ili potpuno uništeno 60-80 posto srpske imovine u sektoru Jug.
Povratak Srba hrvatske su vlasti, smatra tužiteljstvo, onemogućile i pravnim i birokratskim preprekama poput uredbe o privremenom preuzimanju imovine na tim područjima.
Objašnjavajući okolnosti raspada Jugoslavije tužiteljstvo piše da su 'posebno u Hrvatskoj oživljena sjećanja na genocid kojeg su počinile hrvatske snage u Drugom svjetskom ratu povratkom simbola iz tog vremena'. Navodi se da su se 'Srbi uplašili da će postati ugrožena manjina i poduzeli su korake da ih se ne odvoji od Srba u drugim dijelovima Jugoslavije'. Ti se 'koraci' dalje ne pojašnjavaju.