Ivan Penić je 1993. godine postao predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju, a 1995. ministar privatizacije.
Tijek svjedočenja pratite u nastavku:
15:49 - Jeste li kao institucija reagirali da biste spriječili torbarenje što se dogodilo na primjeru Unikonzuma? Je li vam bilo sumnjivo kako je jedan čovjek stekao tolike tvrtke? pitao je Nikola Grmoja.
Penić je rekao da se ne sjeća svega, da je to opsežna dokumentacija na što je Grmoja konstatirao da je i kod njega vidljiva bolest "ne sjećanja". Osim toga, Penić je naglasio i kako mu je odvjetnik savjetovao da se drži Agrokora i teme. Predsjednik Orsat Miljenić ga je upozorio da mora reći ono što zna kad su u pitanju činjenice.
15:28 - Je li bilo pritisaka od predsjednika Tuđmana i njegovih suradnika ili iz koncerna Agrokora u vezi privatizacije? pitao je Brkić.
"Ne, decidirano i s indignacijom odbacujem insinuacije da bi predsjdnik Tuđman ili bili tko drugi pokušao na mene utjecati", ustvrdio je Penić dodavši da je Tuđman samo rekao da mu se iz dijaspore žale da ne mogu sudjelovati u privatizaciji.
S Todorićem sam se susreo samo jedanput, ne znam da li u Fondu ili u ministarstvu. Bio je zainteresiran za Podravku.
"Ja sam mu pokazao strukturu Podravke. Mislim da ništa nije bilo rezervirano za denacionalizaciju. Znam da nikad nakon toga nije izrazio pismo namjere. Rekao sam mu da bi možda Podravka mogla kupiti Agrokor", kazao je Penić.
15:14 - Ivan Penić rekao je da 2700 poduzeća sudjelovalo u privatizaciji te da je to "reforma svih reformi i dan danas".
Na pitanje sjeća li se koji su konzultanti bili angažirani za privatizaciju Zvijezde i druge tvrtke u sklopu Agrokora naveo je da se ne sjeća jer je prošlo više od 20 godina. O privatizaciji Jamnice pak kaže da zna dosta jer je bio načelnik Jastrebarskog.
"Jamnica je bila razrušena, bila je blizu linije ratišta. Na nju su pale stotine i stotine granata. Velike vojne snage smo morale koristiti da pobunjenike izbacimo iz Jamnice. Ali, Jamnica je obnovljena i brzo je počela raditi s 300 radnika", rekao je Penić.
Milijana Brkića zanimalo je li za Penićeva mandata privatizirana ijedna tvrtka Agrokora, a ovaj je rekao da se ne može sjetiti. Rekao je da je bio u NO Belja 1998. godine.
"Zaratili" Grmoja i HDZ-ov šef privatizacije: "Dopustili ste pljačku!"
Milan Kovač, bivši predsjednik Fonda za privatizaciju, odgovarao je na pitanja članova saborskog povjerenstva za Agrokor. Zamjenik predsjednika hrvatskog Fonda za privatizaciju postao je 1994. a predsjednik tog tijela bio je od 1995. do 1996. Dužnost ministra privatizacije u vladi Zlatka Mateše obnašao je od 16. prosinca 1996. do 1. travnja 1999. godine.
14:00 - "Meni se čini da je ovo Povjerenstvo osnovano da se preispita HDZ, a ne Agrokor", požalio se Kovač. Nikola Grmoja (Most) rekao je Kovaču da im ništa nije rekao o Agrokoru i da odgovara da ništa ne zna iako inzistira da ga pitaju o Agrokoru.
"Dopustli ste pljačku, niste napravili ništa", napao je Grmoja Kovača.
"Vi ste dva petka u ovom Saboru i pravite se kao da ste popili svu pamet ovog svijeta. Ja sam ovaj Sabor čuvao lovačkom puškom", odgovorio mu je Kovač.
13:56 - Milijana Brkića (HDZ) zanimalo je je li među onima koji su privatizirali bilo članova Saveza komunista.
"A tko je mogao biti. Niste mogli biti direktor, a da niste bili u Savezu komunista", istaknuo je Kovač.
Istaknuo je da s osobama iz koncerna Agrokor nikad nije imao doticaj niti je upoznao ikoga iz obitelji niti su kupovali dionice Fonda dok je on bio tamo. Na pitanje je li on sudjelovao u privatizaciji, odgovorio je:
"Sva moja djeca danas su podstanari. Ponosan sam na ono što sam radio. Uvijek sam tvrdio da čovjek mora odvojiti privatno od rada i da mora dati sve za državu. Tako rade Tuđmanovi ministri."
13:43 - Milijan Brkić (HDZ) upitao je Kovača također je li osjetio pritisak od Tuđmana ili njegovih suradnika što se tiče pretvorbe društvenih poduzeća u privatno vlasništvo.
"Predsjednik Tuđman i predsjednik Vlade nikad nisu nazvali. A i da jesu, ne bi mogli ništa s obzirom na proceduru", kazao je Kovač i nastavio:
"Ja sam predložio i to je prvi put da je Saboru jednoglasno usvojeno da se javno objave imovinske kartice svih šefova Fonda za privatizaciju i podatke o dvjesto najbogatijih obitelji".
Naveo je da je od Ivice Račana tražio objašnjenje zašto nije objavio imovinske kartice, na što nikad nije dobio odgovor. "Priča o pogodovanju HDZ-ovcima je čista floskula. Nanesena je velika šteta hrvatskom gospodarstvu", kazao je Kovač.
13:36 - Gordana Marasa (SDP) zanimale su izmjene Zakona o privatizaciji. Kovač je spomenuo dodjelu dionica braniteljima.
"Vrh HDZ-a na čelu s Tuđmanom rekao je da ljudima kroz privatizaciju trebamo olakšati život i dodijeliti dionice iz portfelja. Bile su i promjene oko donošenja odluka", rekao je Kovač.
13: 24 - Kovač je kazao da ne zna kako su se odvijale privatizacije tvrtki iz portfelja Agrokora jer se to nije događalo za vrijeme dok je on bio šef Hrvatskog fonda za privatizaciju. No, pojasnio je kako su u Upravnom odboru Fonda bile zastupljene sve političke stranke, a odluke o privatizaciji donosile su se jednoglasno.
"Nitko nije mogao utjecati na člana upravnog odbora. Mogao je, ali nije mogao proći. Nije se moglo muljati, nije se moglo derogirati najbolju ponudu", pojasnio je. Dodao je da je to bilo vrijeme kada je pola zemlje bilo okupirano te da nitko u Hrvatsku nije htio ulagati.
13:10 - Nikolu Grmoju (Most) zanimalo je zašto je rekao da ga je netko pritiskao zbog čega se i razbolio.
"Ne znam otkud vam to, ali Ivicu Todorića nikad nisam upoznao. Vidio sam ga jednom s vrata", rekao je.
Kovač je kazao da za njegova mandata nije prodana ni jedna dionica iz potfelja Agrokor.
Na pitanje jesu li 1996. shvatili na jednom sastanku da su Todorićeve kompanije prerasle neke perjanice hrvatskog gospodarstva, Kovač je odgovorio da nije bio na takvom sastanku.
13:04 - "Predsjednik Tuđman rekao mi je što možemo napraviti da se popravi slika. Želio je da u Fond dođe netko tko je saborski zastupnik. Rekao sam da moramo donijeti novi Zakon o privatizaciji koji je donesen 1996. i, koliko znam, taj zakon je i danas na snazi i u njemu nije promijenjen niti jedan članak ni zarez", rekao je Kovač na početku istaknuviši kako su poništili na desetke privatizacija.
Josip Manolić: "U pretvorbi i privatizaciji sudjelovali su i članovi Saveza komunista i hrvatski branitelji"
Predsjednik druge Vlade RH Josip Manolić svjedočio je pred saborskim istražnim povjerenstvom za Agrokor te ustvrdio da su, kada je Franjo Gregurić postao predsjednik Vlade, otvorena vrata privatizaciji bez kontrole te je kazao da ne ne bi generalizirao da su Gregurić i Nikica Valentić odgovorni za kriminal u pretvorbi i privatizaciji, ali da su odgovorni u trenutku kada su bili na pozicijama. Ustvrdio je, upitan kako je Ivica Todorić u tri, četiri godine početkom '90-ih uspio pokupovati tolika poduzeća, da odgovore na pitanja o usponu Agrokora treba tražiti kod Vlade demokratskog jedinstva koju je vodio Valentić, a što se tiče Gregurićeve uloge, kazao je da je imao dosta grijeha u pretvorbi i privatizaciji.
Prvi je pitanja postavljao član povjerenstva Milijan Brkić (HDZ). Njega je zanimalo kada je li mu poznato da je Stjepan Mesić predlagao Antu Todorića, oca Ivice Todorića, za prvog ministra poljopirivrede.
"Nije Mesić predlagao Todorića za ministra poljoprivrede, nego ja, jer sam ja predlagao Vladu. Poznavao sam Todorića iz ranijeg kontakta, bio sam vođa jedne delegacije SSSR-a koja je htjela posjetiti jedan uspješni kombinat kod nas, a to je bio kombinat Zagreb, ne još Agrokor tada", pojasnio je Manolić i nastavio: "Todorić je prihvatio da bude ministar, ali se s Tuđmanom razišao na strateškim pitanjima razvoja. Todorić je htio razvijati PIK-ove, a Tuđman je smatrao da je to likvidacija malog seljaka. I tada je Todorić odustao."
Manolić je istaknuo kako u vrijeme njegova mandata na čelu Vlade nije bilo govora o Agrokoru.
Tijekom svjedočenja Josip Manolić je i nasmijao prisutne. Naime, ima dosta problema sa sluhom, zbog čega su članovi stalno morali ponavljati pitanja, a u jednom trenutku Manolić je pozvao Antu Babića da mu priđe bliže: "Aparat koji sam dobio od našeg zdravstva ne funkcionira dobro..."
Nakon toga svi su članovi povjerenstva dolazili sjesti do njega kada su postavljali pitanja.
Manolić je rekao da je bio za pretvorbu, ali "da nije bio za pljačku koja se valjala".
"Pojedinci su se željeli obogatiti. Podravku su, recimo, procijenili unutarnji organi, dakle njezini direktori, na 7 milijuna tadašnjih dinara, no objektivna procjena bila je 500 do 700 milijuna dinara. Znači, umanjili su vrijednost poduzeća da bi se pojedinci mogli okoristiti", rekao je Manolić.
Istknuo je da je bio zadužen za politiku razvoja gospodarstva. Odgovarajući na pitanje je li prijetio Saboru da moraju prihvatiti zakon o privatizaciji, rekao je: "Predsjednik Vlade to ne radi. Rekao sam: dečki ili ćete prihvatiti ili ćemo se razići".
Opovrgnuo je da je koristo frazu o "200 bogatih obitelji" već je Tuđman jednom rekao da "Francuska ima 200 obitelji koje vladaju zemljom".
Zatražio je da se razdvoje pitanja o Ivici i Anti Todoriću. Rekao je da je Ante Todorić bio biznismen, čovjek za razvoj, koji se libio makinacija.
"Todorić je pomagao svoje političke prijatelje iz Hrvatskog proljeća, a teretilo ga se za sve i svašta", rekao je.
Opovrgnuo je da je Todorić financirao HDZ.
Nikola Grmoja (Most) pitao je Manolića o "crvenim tajkunima" i desnim tajkunima, odnosno kojima su pripadali Ivica i Ante Todorić.
"Ante je bio privržen biznisu. Obzirom da je i Nikica Valentić bio predstavnik te struje poslovnih ljudi i menadžera, moguća je bila bliža suradnja", prisjetio se.
"Obitelji Todorić, Kutle i Gucić dobili su 50 posto odobrenih kredita koji su se nenamjenski trošili," citirao je Grmoja Manolićevu knjigu, na što je ovaj rekao da je to vjerojatno točno ako je to našao.
"To je mrlja na našem gospodarstvu. Krediti su davani ljudima koji su kazali da su zainteresirani za ulaganje, a išlo je za njihove osobne potrebe", tvrdi Manolić.
Grmoju je zanimala i kakva je uloga Franje Gregorića bila u pretvorbi i privatizaciji?
"Mislim da on ima dosta grijeha u pretvorbi i privatizaciji. Teza da sam ja protiv pretvorbe mislim da je išla od njega", izjavio je Manolić.
Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) upitao je Manolića o 200 obitelji u Hrvatskoj koje su trebale preuzeti hrvatsko gospodarstvo i je li to bio koncept politike. "Da čujem i jednog pametnog", rekao je Manolić i opet nasmijao prisutne.
"To nije bio koncept politike u Hrvatskoj. Kod nas to nikad nije zaživjelo. Iako, ako počnete slagati, možda ćete naći za potvrdu te teze. Ne odgovara tadašnjem raspoloženju vrha HDZ-a" kazao je Manolić.
Tko je ipak stao iza tog koncepta?
"Stali su svi oni koji su na kriminalni način stekli svoja bogatstva. U pretvorbi se mogla grabiti ta ničija, odnosno društvena imovina", odgovorio je.
Je li Udba osmislila projekt privatizacije?
"To je teza onih koji smatraju da je Udba bila bog i batina. No, niti jedna obavještajna organizacija u svijetu nije tih dometa.
Manolić je rekao da Todoriću nije trebala podrška da bi kupio kompanije poput Jamnice, ali da je na nju mogao računati.
"Kada ju je kupio, Jamnica je bila prićija. A Todorić je od nje napravio veliko poduzeće. To je bila i moja politika", kazao je.
Gordan Maras (SDP) također se zanimao za okolnosti u kojima se provela pretvorba i privatizacija. "Postojala je procedura koje se trebalo držati. Tko je izmaknuo iz procedure, to je kriminal, no to moramo podkrijepiti činjenicama kada se radi o konkretnim ljudima i poduzećima", rekao je Manolić.
Na pitanje tko je Todoriću konkretno davao podršku, Manolić nije želio odgovoriti.
"Na to odgovor imaju ljudi koji su učestvovali u toj trgovini", kazao je.
Na Marasovo pitanje o tome tko je birao Ivana Penića, Milana Kovača i Zlatka Matešu, tj. šefove institucije koja je prehodila Fondu za privatizaciju, kazao je da su oni izrasli iz stranke.
Milijana Brkića zanimalo je jesu li u pretvorbi sudjelovali Hrvati iz iseljeništva, na što je Manolić odgovorio da jesu. "Bili su bogatiji ljudi nego oni u zemlji pa su vjerojatno imali prednost", konstatirao je. Rekao je "opet me gonite da vam ime kažem. Ja sam stariji čovjek pa se nekih imena slabije sjećam". No dodao je da se sjeća "onog koji je kupio hotel na Crmroku koji godinama stoji kao ruševina". Rekao je i da su bivši članovi saveza komunista sudjelovali u pretvorbi, ali da je bilo i hrvatskih branitelja.
Tko su ključni ljudi koji su odgovorni za pretvorbu i privatizaciju i trošenje kredita na nenamjenski način, pitao je Grmoja.
"Nemam taj odgovor. Ali ozbiljnim preispitivanjem tog vremena, postoje dokumenti, zapisnici, ljudi i možete doći do odgovora na ta pitanja", rekao je.
Za Nikicu Valentića i Franju Gregurića rekao je da su bili odgovorni za neke stvari i "muljanja u pretvorbi i privatizaciji" jer se, dodao je, više moglo u Vladi nacionalnog jedinstva nego u njegovoj i Mesićevoj.
Manolić je imao potrebu za reći da nema potrebe da povjerenstvo prestane s radom ako Državni odvjetnik pokrene istragu o Agrokoru.
" U moje vrijeme Sabor je bio bog", istaknuo je.
Prvi iskaz dao je Stjepan Mesić
Podsjetimo, na prvoj službenoj sjednici Povjerenstva iskaz je dao bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
Ante i Ivica Todorić nisu došli jer im nije uspješno uručen poziv, pa je prvi svjedočio bivši predsjednik i predsjednik prve hrvatske Vlade koji je rekao da Agrokor ne bi mogao toliko narasti bez pomoći politike.
Na pitanja je Mesić odgovarao više od sat vremena.
Pozvani otac Ivice Todorića nije se pojavio pred Povjerenstvom. Svoj nedolazak opravdao je bolešću.