'To što osjećamo je kriza domaće proizvodnje. To je kriza koju je proizvela politika koja se u Hrvatskoj vodi već 16 godina. Ako se te krize želimo riješiti, moramo mijenjati politiku koja ju je proizvela. I moramo to učiniti brzo i energično. No, nema ni najmanjih naznaka da bi se tako nešto moglo dogoditi', kazao je Mesić. Smatra da se umjesto promjena nude optimistične prognoze, no, osobno ne dijeli optimizam onih u Hrvatskoj i svijetu koji tvrde kako je na pomolu izlazak iz krize.
Ocjenjujući da je to optimizam bez pokrića napomenuo je kako smo svjedoci sve žešćeg sukoba oko raspodjele sve manjeg kolača, a odgađa se jedino što nas može spasiti, a to su energične mjere za povećanje proizvodnje i izvoza. Podsjećajući i na dvije inozemne analize o stanju hrvatskog gospodarstva - Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma, predsjednik Mesić je napomenu kako se analitičari, u velikoj mjeri i političari, nerijetko slažu u ocjeni stanja i poželjnim ciljevima, ali razlikuju u pitanju kako to postići.
Pritom je podsjetio da je posljednjih godina više puta načinjao temu promjene nerealnog deviznog tečaja, ali i istaknuo da nikada nije zagovarao devalvaciju kao univerzalni lijek za naše ekonomske bolesti. 'Sama po sebi ona, naime, ne bi riješila ništa', naglasio je Mesić, poručujući da treba djelovati i na drugu stranu vage - državnu i javnu potrošnju.
'NIkakva devalvacja ne može pomoći'
'I dok tu promjene nema, nikakva nam devalvacija ne može pomoći. Ona može biti korisna ako novac krene u gospodarstvo, u proizvodne investicije (...) U našim uvjetima, međutim, sigurno je da bi nezajažljiva državna i javna potrošnja pojele sve korisne učinke devalvacije, ostavljajući iza sebe samo ubrzanu inflaciju. I zato su nam potrebni hitni i energični rezovi. Tek nakon toga ekonomisti mogu izračunati pravu vrijednost kune', poručio je Mesić otvarajući 85. JMZV.
Svoj je govor Mesić je zaključio riječima da će podržati onog predsjedničkog kandidata koji 'može najviše pridonijeti razvoju kakvog sam opisao, onoga tko će dogodine s ove pozornice zastupati istu politiku'. Na ovogodišnjoj jesenskoj sajamskoj priredbi do 19. rujna sudjeluje 1.294 izlagača, od čega 494 inozemna iz 33 zemlje, na kolektivnim se izložbama predstavlja osam zemalja. Svoje proizvode, usluge i tehnologije oni predstavljaju u sklopu skupa specijaliziranih međunarodnih sajamskih priredbi - međunarodnom obrtničkom sajmu, sajamovima energetike, građevinskih tehnologija, potom sajmova izuma, zaštite osoba i imovine, zaštite okoliša, prometa i logističkih sustava. Na ovogodišnjoj jesenskoj priredbi održava se i prvi međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija InGa, te tradicionalni sajam široke potrošnje. (Hina)
Ukupno {{TotalVotes}}