„Kinaya“, čije je ime moralo biti promijenjeno, živi u Velikoj Britaniji no njena obitelj potječe iz Zapadne Afrike, odakle i potječe tradicija glačanja grudi. Kinaya je postupku podvrgnuta sa samo 10 godina.
Njena majka joj je rekla da „ako ih ne izravna da će muškarci dolaziti po nju kako bi je silovali.“
Često je upravo majka ta koja svoje kćeri odluči podvrgnuti postupku glačanja, koji uključuje zagrijavanje kamenja ili žlica do točke usijanja i potom prislanjanja na kožu, masiranja grudi i pritiskanja, ne bi li se dojka izravnala.
Postupak traje mjesecima pa je žrtva u konstantnim bolovima, živi s opeklinama.
„Vrijeme ne može izbrisati takvu bol. Nije vam dozvoljeno niti zaplakati, jer ako zaplačete kažu vam da ste sramota za vlastitu obitelj, da niste „jaki“, objašnjava Kinaya. Ona sada ima vlastite kćeri, a njihova je baka, Kinayina majka već predložila da starijoj izravnaju grudi.
„Rekla sam da ne dolazi u obzir, moje dijete neće prolaziti kroz ono što sam ja morala proći. Ja još živim s traumama!“, govori Kinaya.
Nakon tog incidenta se odselila od svoje obitelji vjerujući da postoji stvarni rizik da bi njene kćeri podvrgnuli glačanju grudi bez njenog pristanka.
Ravnanje grudi jednako je potresno kao i genitalno sakaćenje
Iako raste svijest o genitalnom sakaćenju žena, malo tko je do sada čuo za glačanje grudi kao drugi spolno uvjetovani oblik zlostavljanja žena.
Jedna je žrtva rekla kako je shvatila da taj običaj nije normalan tek kada je vidjela da njeno tijelo izgleda drugačije od tijela njenih kolegica iz razreda. I njena je sestra bila podvrgnuta postupku no školski profesori nisu prepoznali da nešto nije u redu kada je odbila sudjelovati na satovima tjelesnog.
„Da su znali, da su bili informirani, mogla sam možda dobiti pomoć koja mi je trebala pri odrastanju“, prisjeća se žrtva.
Kiri Tunks, predsjednica Nacionalnog saveza za obrazovanje Velike Britanije pozvala je svo školsko osoblje da se obrazuju o znakovima zlostavljanja i praksi kao što je glačanje grudi.
Zahtjeva da se i ova praksa tretira kao i genitalno sakaćenje žena, koje je uvedeno u seksualno obrazovanje i obvezno je za sve učenike.
Rekla je kako pitanja poput glačanja grudi „moraju biti adresirana i zaustavljena.“ Dodala je i kako bi školski kurikul trebao sadržavati obvezno obrazovanje o zlostavljanjima tog tipa.
Osoblje koje radi s mladim djevojkama trebalo bi biti dovoljno educirano o problemu da zna raspoznati kada netko pati zbog obiteljskog nasilja glačanja grudiju i da bi te nastavnike trebalo osposobiti „za davanje savjeta i reagiranje u takvim slučajevima.“
"Ako budeš ružna, nitko te neće htjeti"
Još jedna žrtva, Simone, tvrdi kako joj je majka izglačala grudi s 13 godina, kada je saznala da je homoseksualka.
„Prema njenom mišljenju sam bila atraktivna zbog svojih grudi, pa ako me izravna možda bih postala ružna i neprivlačna svima, pa tako i djevojkama“, objasnila je Simone razmišljanje svoje majke.
Glačanje je trajalo mjesecima, a natjerana je i da cijelo vrijeme nosi zavoj koji je bio jako stisnut oko njenih prsa kako bi dodatno poravnao dojke, zbog čega Simone ima doživotno oštećenje prsnog koša i probleme s disanjem.
Skirveni zločin
Trenutno u zakonodavstvu ne postoji jasno određena kazna za glačanje grudi, no Ministarstvo pravosuđa ga opisuje kao oblik zlostavljanja djece i može se na taj način procesuirati.
Angie Marriott, bivša medicinska sestra opisuje glačanje dojki kao „skriveni zločin“ iznimno osjetljive naravi, koji žene ne prijavljuju jer se boje reakcija vlastite zajednice.
„Znam da se to događa jer su mi se žene povjeravale“, rekla je. Dodala je i kako su joj žrtve znale reći da je to prvi puta da su ikome rekle za svoje traume i bol te kako se osjećaju posramljene.
Simone se još uvijek bori s traumama te želi pomoći javnosti da osvijesti ovaj problem, piše BBC.
„To je u najamnju ruku zlostavljanje. To boli. To vas dehumanizira“, zaključila je.