Arheolozi su joj dali ime Blanka u čast potvrđivanja naslova svjetske prvakinje u skoku u vis Blanke Vlašić dan prije od 'otkrivanja Blanke na Turskoj kosi'. Najvjerojatnije je da je otkriven grob poglavarice, odnosno poglavareve supruge. Grob se nalazi u neposrednoj blizini najvećeg ilirskog svetišta kontinentalne Hrvatske i 150 metara udaljenog prapovijesnog naselja. Značaj otkrića je velik, smatra voditelj istraživanja arheolog Lazo Čučković, jer je to, kaže, vrlo vjerojatno prvi materijalni dokaz, odnosno potvrda šturih starorimskih zapisa da su uz Kupu (Colapis) živjeli ljudi koji po etničkoj pripadnosti nisu bili Japodi (područje Like) ni Segestjani (Sisak), već, kako piše u rimskim zapisima, ‘Colapiani’. Po njegovim riječima o postojanju kolapjanske kulture do sada nije bilo materijalnih dokaza.
Rezultat je to nastavka istraživanja ilirskog svetišta na Turskoj kosi (hrama na otvorenom) za koje je prijašnjih godina utvrđeno da je bilo predkršćansko svetište, u kojem je pronađeno čak petstotinjak idola, najviše u Hrvatskoj, navodi Čučković. Dodaje kako je jedan od ciljeva bio istražiti ikonografiju nađenih glinenih idola (žrtvenih figurica), jer su gotovo svi s ljudskim likom imali i nakit i ženske atribute. Iako na njima nakit nije precizno izveden arheologe je zanimalo je li takav nakit i postojao. ‘Sada je potvrđeno da je. U svakom od 13 otkopanih grobova nalazi se i poneki nakit, narukvice, nanogvice i kopče, ali u posljednjem, trinaestom na ostacima žene uz bogat nakit pronađeno je i metalom ukrašeno oglavlje’, navodi Čučković.
Mješavina utjecaja Japoda iz Like i panonskog djela
‘Nakit ukopan sa pokojnicom pokazuje mješavinu utjecaja Japoda iz Like i panonskog djela, odnosno prapovijesnog Siska, Segestice, a tek kada se obave laboratorijska ispitivanja vidjet će se odgovara li izgledom onom s idola, što bi bio dokaz da je pojedini idol predstavljao stvarnu osobu za čije smirivanje duše se obred izvodio’, dodaje Čučković. Arheolog Želimir Škoberne, muzejski savjetnik u Muzeju grada Zagreba, kaže da je ovdje riječ o razdoblju ‘početka starijeg željeznog doba’ , a budući da je pronađen ženski grob s kapom i oglavljem, znači da se radi o stanovništvu koje je imalo hijerarhiju, gdje se socijalno raslojavanje na bogate i manje bogate vidi po prilozima u grobovima, pa je za pretpostaviti da je riječ o grobu žene plemenskog vođe, poglavara ili starješine. Zbog atraktivnosti i značaja nalaza vjerojatno će obradu napraviti njemačka arheološke radionica muzeja u Mainzu s kojom imamo dugogodišnju suradnju, kaže Škoberne. Arheološki nalaz danas je prebačen u Gradski muzej u Karlovcu. (Hina)