Na autocesti, u šumi ili u potoku... Na ovim je mjestima trebao niknuti kukuruz.
Za agenciju za poljoprivredno zemljište, ta su mjesta bila oranice. Što agencija radi, treba nadzirati resorno ministarstvo.
'Imamo i godišnje kontrole i nadzore, ali po prigovoru poljoprivrednika koji se obrate Ministarstvu', kaže Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište.
Na natječaju gdje je ponuđena autocesta krivac je, kaže poljoprivredna komora, brzina. 'Dijelom je i zbog toga krivnja, a mislim da su radili nekompetentni ljudi jer nisu znali o kojem je zemljištu riječ', smatra Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
A trebalo je uključiti, kaže Brlošić, i lokalnu vlast. Država je ponudila minirano zemljište i ono zapušteno, i to uz smanjenje zakupa, za cijenu troška stavljanja u funkciju.
'Stavljanje u funkciju je izuzetno skupo i apsolutno za 10 godina korištenja financijski neisplativo', dodaje Brlošić.
Sijati kukuruz na autocesti ili dovesti krave pred naplatne kućice - Zašto ne?
Isplativo ili ne, na natječaj se ne može bez programa raspolaganja zemljištem, a provodi li se ono, nadzire poljoprivredna inspekcija.
'Mi se nadama i po nama bi trebao taj dio posla biti odrađen u agenciji za zemljište obzirom da mi dajemo zemljište na raspolaganje', kaže Mičević.
Oni ga daju, a mogu ga i oduzeti.
Bez obzira je li na njoj korov ili je zasijano štogod drugo, svi koji koriste državnu zemlju morat će plaćati zakup. Do sada to, tvrde u agenciji, nije bio slučaj sa svima.
Jer su neki to, kažu, izbjegavali. Sada će ih putem OIB-a povezati s Finom, a s neplatišama, raskinuti ugovore.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook