1987. zaposlio u Državnom arhivu kao povjesničar arhivist zadužen za tzv. Kaptolski depozit.
1989. jedan je od utemeljitelja zagrebačke organizacije HDZ-a, te aktivno sudjeluje u pripremi prvih višestranačkih demokratskih izbora u Hrvatskoj a nakon uvjerljive pobjede Hrvatske demokratske zajednice i dr. Franje Tuđmana, sudjeluje i u stvaranju prve demokratske vlasti, te pripremama za obranu zemlje. Bio je šef Kabineta predsjednika Vlade RH 1991., šef Gregurićeve ratne Vlade te kasnije šef kabineta predsjednika Sabora.
>> Tomislav Karamarko novi je predsjednik HDZ-a!
Među ostalim obnašao je i dužnost načelnika zagrebačke Policijske uprave, te je od 1996. do 1998. bio pomoćnik ministra unutarnjih poslova. Karamarkovim upravljanjem PU Zagreb, kao najvećim sustavom u MUP-u RH, počinje dugogodišnja križaljka. Za svog pomoćnika kriminalističke policije imenuje Damira Lončarića, temeljne policije Vladimira Fabera ( koji je ujedno bio njegov zamjenik ), a specijalne policije jedinice PU 'ALFA', imenuje Zorana Cvrka. Prekidom obnašanja poslova pomoćnika ministra, Karamarko zasniva novi radni odnos u HAK-u, na mjestu glavnog tajnika.
Karamarko je 2000. bio voditelj izbornog stožera predsjedničkog kandidata Stjepana Mesića a nakon njegova izbora za hrvatskog predsjednika postao je i njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Na toj dužnosti ostao je do 2002., kada se zbog neslaganja oko stavova vezanih za prošlost Hrvatske i različitih viđenja hrvatske budućnosti razišao s predsjednikom Mesićem. Tada je nakratko napustio politiku i otišao u privatni sektor.
Ravnateljem Protuobavještajne agencije imenovan je 2004., a 2006. postao je ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije. Na dužnost ministra unutarnjih poslova dolazi 2008. U rujnu prošle godine ponovno je pristupio HDZ-u te je na posljednjim parlamentarnim izborima izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru.
>> Neizvjesna izborna noć u HDZ-u
Podsjetimo, Karamarko je nakon drugog kruga glasovanja s 971 glasom postao novi predsjednik HDZ-a. U prvom krugu glasovanja iza sebe je ostavio Jadranku Kosor s 357 glasova, Darka Milinovića sa 169, a Domagoja Miloševića sa 98 glasova. Karamarko je u prvom krugu glasovanja imao 858 glasova, a njegov najjači protukandidat Milan Kujundžić 523. Ipak, prvo i drugo mjesto potvrdilo se i nakon drugog kruga, kada je Karamarko sa 971 glasom 'pobjegao' Kujundžiću koji je dobio 860 glasova izaslanika. (Hina/ A.E.)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.