Glasnogovornik suda Krešimir Devčić nije želio govoriti o ovom slučaju, opravdavši se da je to u interesu postupka.
Na upit je li točno da je sud odredio pritvor i da će zatražiti raspisivanje tjeralice, rekao je da načelno, u slučaju kada se optuženi uporno ne pojavljuje na raspravama, sudu ništa drugo ni ne preostaje. Dodao je da se nalog za tjeralicom upućuje u policijsku upravu na području gdje tražena osoba ima prebivalište, a tek nakon procjene da bjegunac nije u zemlji, MUP raspisuje međunarodnu tjeralicu.
Josipović se u posljednje dvije godine samo dva puta pojavio na raspravi. Na predzadnjoj u srpnju mu je pozlilo, pa je prekinuta, a na posljednju 22. rujna nije došao. Između tih dviju rasprava obavijestio je sud da će do 15. kolovoza biti u Banjoj Luci, pa mu je tamo diplomatskim putem upućen poziv, no nije se pojavio, te mu je sud na zahtjev sutkinje Jasne Smiljanić odredio pritvor i odlučio policiji naložiti raspisivanje tjeralice.
Na početku suđenja u studenome prošle godine Josipović se izjasnio da nije kriv.
USKOK ga tereti za primanje mita, prijevaru i zlouporabu položaja i ovlasti.
Optužen je da je kao predsjednik i jedini sudac Općinskog suda u Gvozdu 2002. zatražio 10.000 njemačkih maraka kako bi u jednom parničnom predmetu pogodovao tužiteljici. Stranci od koje je tražio mito rekao je da je novac potreban za podmićivanje porote.
Tereti ga se i da je dvije godine ranije u brakorazvodnoj parnici od tuženog tražio mito radi ubrzanja postupka. Navodno je primio 100 njemačkih maraka te proveo postupak iako za to nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti.
Optužen je i da je 2003. jednoj stranci za pravni savjet uzeo 250 eura, rekavši da je on "sudac i umjetnik i da ga za pomoć treba platiti".
Mediji nagađaju da Josipović možda ima i državljanstvo BiH te da bi se mogao dogoditi isti slučaj kao s riječkim kirurgom Ognjenom Šimićem koji je nakon nepravomoćne osuđujuće osude za primanje mita pobjegao u Sarajevo.