Svega nekoliko metara od rijeke Gacke koja pitkom vodom opskrbljuje nekoliko hrvatskih otoka niknula su dva objekta. Mještani tvrde da su sve prijavili nadležnim službama koje bi se, barem na papiru, trebale baviti zaštitom okoliša.
No, nakon opetovanih apela, kažu – reakcije nema. Mještani su u pomoć zavapili ekipi rubrike Poziv.
"Ovo je srce Gacke doline, gdje rijeka Gacka protječe kroz dolinu. Je li normalno da dođu ljudi i da u 10 metara od Gacke betoniraju, zidaju i dobiju kućni broj za stambeni objekt, a da ne kažem što dalje...Gospodo, dođite, istražite i utvrdite tko je dao dozvole, tko je potpisao, zašto je potpisao i tko je kome dao nešto ispod stola", poručili su.
Rijeka Gacka, sa svojih 11 kilometara dugim tokom jedan je od najpoznatijih bisera Ličko-senjske županije. No nekima se pogled na rijeku toliko svidio da su odlučili na obali sagraditi objekte.
"Znaju za to. Znaju svi. Svi su inspektori obavješteni - i graditeljstva i zaštite okoliša. To je neshvatljivo, nepojmljivo", rekao je Milan Mudrovčić.
Ekipa rubrike Poziv zakucala je vrata gradonačelnika, župana, županijskog pročelnika za graditeljstvo, ali i vlasnika objekta koji se brani da je objekt sagrađen prije 15 godina. Prema Geoportalu to baš nije istina. 2011. godine ni na jednoj čestici nije bilo objekata. Promjena je vidljiva tek od 2014. - 2016.
Sudski vještak Žarko Željko naglašava - stvari su zapravo vrlo jasne. "Na takvom području uz rijeku Gacku ne bi se smjelo graditi. Prvenstveno zato što taj dio uopće ne spada po prostornom planu u građevinsko područje. Druga stvar koja je važna je da to spada u poplavno područje gdje se opet ne bi smjelo graditi. Tko je to napravio, kako i zašto...Sad bi to trebalo dublje u povijest istraživati".
A ono što završava u rijeci pali crveni alarm, ističu u Prijateljima Gacke.
"Utjecaj na tom području je velik zato što nema kanalizacije i direktno se ispuštaju fekalije i otpadne vode u rijeku Gacku. Podsjetit ću vas da rijeku Gacku na tom području piju građani Hrvatskog primorja, otoci Rab, Pag, gradovi Senj, općina Karlobag i tako dalje", upozorio je Grga Kostelac.
I silna busanja u prsa o zaštiti prirode na ovom primjeru padaju u vodu. Tik uz jednu od najčišćih rijeka možeš podići kućicu sa septičkom jamom i uživati u pogledu - barem dok netko ne odluči graditi još bliže.
Postoji li rješenje?
Ekipa rubrike Poziv o svemu je poslala upit i Hrvatskim vodama, koji su rekli kako se gradilo bez njihovih suglasnosti i da su oni sve prijavili Državnom inspektoratu. Iz Državnog inspektorata stiže odgovor da je predmetna lokacija uvrštena u plan rada građevinske inspekcije u idućem razdoblju.
O ovom problemu je reporter Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić razgovarao s Enesom Ćerimagićem iz Zelene akcije.
"Ne bi trebalo biti moguće tamo graditi. Ovakve devastacije se događaju i one prolaze nekažnjeno, a nažalost to dovodi do toga da su oni koji su suočeni s nefunkcioniranjem sustava obeshrabljeni to prijavljivati, a oni koji se ne drže zakona su ohrabreni taj zakon kršiti, nadajući se da će se izvući, ili u konačnici, ako i budu morali platiti kazne, da one neće biti velike i da će doći sa zakašnjenjem", rekao je Ćerimagić.
Iz građevinske inspekcije kažu kako će oni obaviti plan nadzora u narednom razdoblju.
"Iz samog tog izričaja, da su oni to stavili u svoj plan nadzora, je jasno da oni tome krivo pristupaju. Ovo je očito izvanredna situacija i treba na teren izaći odmah - čim dobijete informaciju da je nešto potencijalno nezakonito. Ne bi bilo dobro dopustiti da eventualno dođe do legalizacije tih objekata, jer se onda i država izlaže mogućnostima plaćanja odšteta ukoliko dođe do poplave ili sličnih posljedica, a da ne govorimo o šteti za prirodu i okoliš", nadodao je.
Institucije međusobno prebacuju odgovornost, no Ćerimagić ističe da bi Državni inspektorat trebao postupati u ovom slučaju.
"Ovaj slučaj nam govori da propisi često nisu adekvatni te da, kada se upozorava na njihove manjkavosti, treba previše vremena da bi se one ispravile", rekao je.
Kako je naglasio, na zeleni telefon godišnje pristiže oko tisuću i pol prijava slične prirode.
"Poruka institucijama je da se prime posla i da se ne loptaju nadležnostima, a poruka Državnom inspektoratu je da ne uvrštava stvari u plan nazora, nego da izađe na teren, jer ukoliko funkcioniraju na način da stvari moraju uvrstiti u plan nazora i jedino tako postupaju, onda to znači da Državni inspektorat nije dobro ustrojen i da je stvari potrebno mijenjati", zaključio je Ćerimagić.
Svoju priču možete poslati i na stranici na Facebooku ili putem web-forme.
Više detalja pogledajte u videoprilogu Dnevnika Nove TV.
Galerija
This browser does not support the video element.