Premijer Tihomir Orešković rekao je, komentirajući buran politički tjedan, da je sve to sastavni dio posla te da se ne radi o ničem neobičnom.
Odluku o razrješenju ravnatelja SOA-e nije donio, a ne vidi ništa sporno u odluci predsjednice. Poručio je da ona ima pravo pokrenuti inicijativu te da je jasno iskomunicirala da je izgubila povjerenje. On će, rekao je, razmotriti sve relevantne informacije i onda donijeti odluku, rekao je gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'A sada Vlada'
Podsjetimo, predsjednica je odluku o razrješenje potpisala i objavila u petak, u isto vrijeme kada je premijer poslao poruku da se tek trebaju usuglasiti. Međutim, Orešković kaže da ne misli kako ga je predsjednica tim činom dovela pred zid. Kaže da je po zakonu pokrenula inicijativu, te da su njih dvoje partneri koji će, vjeruje, dobro surađivati iduće četiri godine.
Ponovio je da neće donositi nagle odluke, te dodao kako misli da je Lozančič dobro radio posao.
Naglasio je i kako Petrov i Karamarko imaju svoj stav koji su jasno iskomunicirali, međutim on je taj koji će na kraju donijeti odluku.
Iako su obavještajne službe trenutno bez parlamentarnog i civilnog nadzora, premijer smatra da građani ne trebaju strahovati, te da sustav u svakom trenutku dobro funkcionira.
Govoreći o smjeni ministra Crnoje i imenovanju njegovog nasljednika, rekao je da se radi o za njega jako bitnom resoru te da će uskoro iskomunicirati ime novog ministra.
Objasnio je da je situacija s Crnojom iza njih i da će se sada fokusirati na ono što je ispred njih, odnosno na pokretanje gospodarstva, ekonomiju i financije.
Ministar kulture Hasanbegović, kaže, uživa njegovu potporu. 'Komentari koje smo čuli u javnosti su izvan konteksta. On je uvjereni antifašist i povjesničar i vrlo sposoban čovjek koji će biti sjajan ministar kulture', rekao je premijer za Hrvatski radio.
Ne smatra da će rad Vlade blokirati i usporavati Vijeće za suradnju u kojem su predstavnici HDZ-a, Mosta i drugih partnera vladajućih, već drži da će pridonijeti kvaliteti izrade zakona koje će Vlada slati u Hrvatski sabor.
Orešković: Pri rezanju proračunskog deficita sve su opcije otvorene
Premijer Tihomir Orešković kazao je u srijedu da je prioritet smanjenje javnog duga, dok će se proračunski deficit nastojati približiti razini od tri posto BDP-a, pri čemu su sve opcije otvorene i sve karte na stolu.
U vezi proračuna za 2016. godinu Orešković je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" istaknuo da je prioritet smanjiti dug, a deficit približiti što više tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
"Onda ćemo gledati gdje možemo povećati investicije. Tu imamo dovoljno prostora u vezi EU fondova, a s druge strane investicije će nam stimulirati rast“, izjavio je Orešković.
Pri izradi proračuna, ponovio je premijer, neke stavke će se povećati, i to tamo gdje se može ostvariti vrijednost, a neki će se resori smanjivati i relocirati kako bi se proračun ojačao i stvorila neka vrijednost za državu.
Dodao je da će se pritom gledati moguće uštede u svakom resoru, kako bi se na taj način podigla efikasnost.
'To nam je prioritet. Imat ćemo otvoreni dijalog sa svakim ministarstvom i gledat ćemo gdje su prilike za podići efikasnost i cijeli sustav. Sve opcije su otvorene i sve karte su na stolu“, odgovorio je na pitanje novinara što će biti s plaćama, mirovinama i socijalnim davanjima iz proračuna.
Europska komisija za ovu godinu procjenjuje rasta hrvatskog gospodarstva za 2,1 posto.
"Aktivirat ćemo neke programe, u fokusu je otprilike 500 milijuna eura da možemo povećati i stimulirati male i srednje poduzetnike, EU fondovi, da možemo postići rast BDP-a preko tri posto', rekao je Orešković.
Naveo je i da iduće godine dolaze na naplatu velike kamate i otplate kredita, i to će, ocijenio je, biti veliki izazov. Kazao je da mu je pritom bitno podići kreditni rejting.
'Ukoliko možemo podići rejting za jedan stupanj, to znači da možemo na našem dugu uštedjeti 1,5 milijardi kuna, a što će nam onda otvoriti prostor za druge investicije i smanjenje deficita', ustvrdio je premijer.
Kazao je i da će 24. veljače Komisija objaviti izvješće o Hrvatskoj u kojem će poručiti kakve su strukturne promjene nužne.
'Svi ćemo gledati na koji način možemo napraviti najkvalitetniji i najefikasniji proračun', izjavio je Orešković.
Unatoč tome što su ministri na prvoj sjednici Vlade rekli da prostora za uštede nemaju, Orešković kaže da će se prostora naći.
'Ne znam da baš nema prostora, više je pitanje gdje ćemo pojačati. Primjerice, ako su nam EU fondovi bitni, imamo tu 10,7 milijardi eura koje možemo povući i ja kažem tu trebamo resurse da ne ostavimo novac na stolu. Pojačat ćemo tamo gdje je to od koristi za hrvatsku ekonomiju. Negdje drugdje gledat ćemo gdje možemo smanjiti te resurse', kaže Orešković.
Na pitanje o uvođenju poreza na nekretnine, Orešković je najavio da će se razmotriti uvođenje poreza na nekretnine koje nisu u funkciji.
'Ako je to nekome stan, kuća gdje živi onda tu nećemo uvesti porez. No, ako je to zemljište, kuća, stan koji nisu u funkciji, onda ćemo tu uvesti porez. Ukoliko netko ima pet, šest ili sedam stanova, kuće, tu ćemo podići porez na nekretnine', izjavio je.
Privatizacijom treba aktivirati 500 milijuna eura
Govoreći o privatizaciji državne imovine, istaknuo je da će se u tom području tražiti mogućnosti aktiviranja 500 milijuna eura.
'U kapitalu DUUDI-ja ima 30 milijardi eura vrijednosti hrvatske imovine. Tu sam tražio 1,5 posto, da možemo aktivirati 500 milijuna eura. Svi hrvatski građani mogu vidjeti da imamo imovinu koja nije u funkciji. To je mrtvi kapital koji se mora iskoristiti da smanjimo dug. U vezi strateških i nestrateških firmi u javnom sektoru, u ono što je strateško čak ćemo investirati. To je energetski sektor, HEP, tu možemo čak i povećati investicije i biti lideri u regiji. Ono što nije strateško, tu možemo ili poboljšati situaciju u kojoj je ta firma i gledati da pronađeno partnere koji će podići vrijednost te firme', rekao je Orešković.
Na pitanje kako riješiti problem prezaduženosti hrvatskih autocesta, Orešković je kazao da su autoceste ogroman dug za Hrvatsku i da taj problem treba riješiti.
'Tu su i vinjete i nekakve druge mogućnosti gdje bi mogli pojačati prihode. Vinjete su jedan model koji će se analizirati. Kroz vinjete mogli bi dobiti 30 milijardi kuna kroz nekoliko godina, ali treba dobro vidjeti koje su sve opcije. Sustav kakav je sad treba mijenjati', naveo je Orešković.
Na pitanje hoće li se smanjivati broj županija, Orešković je kazao da to nije u fokusu, nego da je bitna efikasnost i samoodrživost.
'Ako grad, županija, općina mogu same sebe financirati, onda im je to plus. Ako ne, onda ćemo tražiti druge modele', istaknuo je.
Ocijenio je i da je imao odličan prvi sastanak sa sindikatima, i da su stavili sve karte na stol. U vezi dodataka na plaće od 4, 8, i 10 posto te povećanja plaća od 6 posto temeljem ugovora iz 2009. godine, Orešković je rekao da će se se vidjeti u kojem je stanju proračun te da će se pokrenuti rasprava o tim temama.
'Sindikati su naši partneri i vjerujem da ćemo imati dobru suradnju s njima', izjavio je Orešković.
Hrvatska je sjajna zemlja, ima ogroman potencijal i svi zajedno ga trebamo stvoriti
'Ništa neće usporavati. I ovo gledam kao čovjek koji je došao iz bussines segmenta. To će, mislim, pojačati kvalitetu zakona koje ćemo slati Saboru. Ja to vidim kao kao veliki plus', kaže Orešković.
Slaže se da je u Hrvatskoj u političkom i društvenom životu retorika sve oštrija i ocjenjuje kako ona možda nikad neće nestati, ali se nada da će se hrvatsko društvo ipak više početi fokusirati na budućnost, a ne na prošlost.
Svi s kojima priča, jasno mu poručuju da žele da svima bude bolji životni standard, naglasio je Orešković.
'I mislim da bismo se i kao narod i političari na to morali više fokusirati', ističe.
Upravo to što se u Hrvatskoj previše razmišlja o prošlosti, a ne o budućnosti, najviše ga i razočarava.
Prošlost se ne smije zaboraviti, ali nadam se da će se cijela Hrvatska usmjeriti ka budućnosti, kaže. "Ovo je sjajna zemlja i ima ogroman potencijal i svi zajedno ga trebamo stvoriti", poručuje premijer Orešković.
Najviše ga, pak, razveseli jedinstvenost svih hrvatskih građana kada se nešto slavi, a kao primjer navodi slavlje brončane medalje koju je na Europskom prvenstvu osvojila Hrvatska rukometna reprezentacija.
Mala smo zemlja, kaže premijer, no, ističe, takve situacije ga podsjećaju na priču o Davidu i Golijatu - da jedna mala zemlja može napraviti čudo.
Prvo putovanje u Berlin
Premijer je dodao da će mu prvo vanjskopolitičko putovanje biti u Njemačku gdje će se sastati s kancelarkom Angelom Merkel.
Kaže da razgovore s Merkel 'jedva čeka'. Od tema o kojima planira s njom razgovarati izdvojio je izbjegličku krizu i jačanje gospodarskih odnosa između Hrvatske i Njemačke.
Istaknuo je da mu je važno utvrditi na koji način se mogu pojačati njemačka ulaganja u RH.
Što se tiče izbjegličke krize, ocijenio je da je to 'veliki izazov' za Europu te da će odluka o njezinom rješavanju biti donesena na razini EU-a. 'Mislim da je svima jasno da će Hrvatska uvijek gledati svoje nacionalne interese', naglasio je.
Upitan hoće li nova Vlada nešto mijenjati u vanjskoj politici, Orešković je rekao da da ima još prostora za jačanje odnosa s Europskom komisijom kao i za veću aktivnost Hrvatske na svim razinama unutar EU-a.
'To će biti jedan od mojih ciljeva kao premijera', kazao je.
Govoreći o odnosima sa susjedima, rekao je da treba poboljšati suradnju i da se već krenulo u tom smjeru sa Slovenijom, a da će tako biti i s drugim susjedima. (Hina/Ma.B.)