Vrijeme je užine za malog Simona. Voćnu kašicu mama Sandra Profaca je sama pripremila, ali dječju hranu i kupuje. 'Čitam naravno sastojke, između ostalog i šećer. On je zapravo svugdje. Svudje je, prisutan je zapravo i u nekim žitaricama'.
Amelie i Lobela Simonove su starije sestre. Kašice su prerasle, ali umjesto banane, u ruku će radije uzeti - čokoladu.
'Nastojimo ograničiti maksimalno što možemo. Naravno da to nije u nekakvom izobilju ili ne znam čemu, ali sve što ima veze s čokoladom, apsolutno u bilo kakvom obliku je njima drago', kaže njihov otac Borut Gatara.
Šećer i odraslima godi, ali jedemo ga - previše. U dječjoj hrani ima ga tri puta više nego što je preporučeno - upozoravaju eurozastupnici koji zagovaraju znatno smanjenje.
A osim što ga hrani i piću dodajemo, ima ga i prirodnog u namirnicama poput voća. Šećer postoji i gdje bi ga malo tko očekivao. Primjerice - u kruhu.
Preporučena dnevna količina iznosi 90 grama, što je otprilike 13 čajnih žličica. Za početak, u kavi će biti dosta jedna vrećica šećera. Da ne treba pretjerivati, savjetuju i liječnici. Najugroženija populacija, kažu, upravo su djeca.
'Imamo djecu s viškom kilograma. A u perspektivi, u nekoj starijoj dobi, kao posljedicu viška kilograma imamo jednu ozbiljnu bolest - to je šećerna bolest, odnosno - dijabetes', upozorava liječnica Vanja Olujić.
U zrelijoj dobi brine to i Nikšu Razmilovića iz Zadra, ali posjet slastičarnici jednom na tjedan ne propušta. 'Imam inaće malo šećera pa moram paziti na hranu koja je slatka.'
I koja može stvoriti čak i oblik ovisnosti, na što liječnici također upozoravaju. A pogoduje i bolestima srca, krvnih žila i jetre. 'Vrlo često svojim pacijentima kažem da je dijabetes tihi ubojica. Zašto? Zato što pacijenti, dok imaju dijabetes bez komplikacija, ne osjećaju apsolutno nikakve tegobe', pojašnjava dr. Olujić.
Rekli bi neki - 'zakon jačega'. Ono što je oku lijepo, a nepcu slatko - zdravlju ne ide u korist.