Ocjena 4,4 na ljestvici od 0 do 10 ne znači da je u Hrvatskoj manje korupcije niti da smo bitno napredovali, već se ona može smatrati nastavkom trenda koji pokazuje da poslovni ljudi i analitičari pozitivno ocjenjuju reforme na području javne uprave i sudstva, rekao je Petrović.
Istraživanje, koje se uglavnom temelji na pravnom okviru koji u nekoj zemlji onemogućava korupciju, provedeno je tijekom 2007. i 2008. godine, a u hrvatskom slučaju na ocjenu je utjecalo donošenje Zakona o financiranju političkih stranaka, otvaranje više poglavlja u postupku pristupanja Europskoj uniji, te antikorupcijska akcija Maestro.
Predsjednik TIH-a kaže da je Hrvatska od 1999. godine, kada je ocijenjena s 2,7, doživjela napredak koji je posebice vidljiv u posljednje dvije godine, ponajprije zbog prilagodbe zakonodavstva i pritiska EU-a.
U usporedbi s ostalih 180 zemalja gdje TI provodi ispitivanje percepcije korupcija Hrvatska ima istu ocjenu kao Samoa i Tunis, malo je bolja od Kube i Kuvajta, a malo lošija od Namibije.
U regiji je najdalje odmakla Slovenija s ocjenom višom od 6, Češka, Madžarska i Slovačka imaju ocjenu oko 5, a Srbija, BiH i Makedonija oko 3,5.
Dvije zemlje koje su posljednje primljene u EU dobile su lošije ocjene od Hrvatske, pa je tako Bugarska ocijenjena s 3,6, a Rumunjska s 3,8.
Zemlje s najmanje korupcije su Danska, Norveška i Novi Zeland s ocjenom 9,3 i Singapur s ocjenom 9,2.
Najniže je ocijenjena Somalija s 1, a slijede Mianmar i Irak s 1,3 te Haiti s ocjenom 1,4.
U TIH-u ističu kako stvarni udio korupcije u nekom društvu nije mjerljiv, ali donošenje kvalitetnijih zakona i primjena što jednostavnijih procedura u radu tijela javne vlasti mogu dovesti do svođenja korupcije na razinu koja neće ugrožavati napredak društva.