To pravo zatražilo je peticijom više od 7.000 izvanrednih studenata. Zbog toga, ali i još nekih stavaka novi se prijedlog Zakona našao na udaru kritika.
Pitanje treba li se omogućiti i izvanrednim studentima da rade preko student servisa podijelilo je mišljenja.
„Podržavam to jer dosta studenata financijski nije sposobno, ali s druge strane - oni dobivaju velike popuste što se tiče i dolazaka“, kaže student Joakim.
"Nije fer prema redovnim studentima"
Marko pak smatra kako su redovni studenti stavljeni u nepravedni položaj.
„To nije fer i korektno prema nama redovnim studentima koji ipak moramo izvršavati naše obveze na faksu redovitije od izvanrednih studenata“, kaže Marko.
Pravo bi dobili studenti koji nemaju sklopljen ugovor o radu. Studenski zbor to podržava. Kažu, vrlo malo izvanrednih studenata doista radi i studira.
„Idu na predavanja s redovnim studentima i kao takvi obvezni su biti na predavanjima, ne rade, nemaju sklopljen ugovor o radu i zapravo su u težem položaju u odnosu na druge studente“, kaže Marko Lepoglavec, Studentski zbor.
U Institutu za obrazovanje kažu - proširivanjem prava poništava se smisao postojanja instituta izvanrednog studenta.
„Ovakvim rješenjem bi Vlada zapravo podržala ono što je već neformalno poznato: da izvanredne studije upisuje dio ljudi koji nisu uspjeli steći status redovnih studenata; pri čemu dobar dio visokoobrazovnih institucija to potiče radi povećanja prihoda. (..) Ovo rješenje otvara mogućnost da izvanredni studenti, koji studiraju u bitno manjem opterećenju, postanu novi izvor jeftine i sindikalno neorganizirane radne snage“, poručuju iz Instituta.
Upozorenje Pučke pravobraniteljice
I iz ureda Pučke pravobraniteljice upozoravaju.
„Ovaj prijedlog zakona bi zapravo bio u suprotnosti s već postojećim Zakonom o znanstvenoj djelatnosti koji kaže da je studentski rad isključivo pravo redovitih studenata“, kaže Ana Tretinjak, Ured pučke pravobraniteljice.
U Ministarstvu ne misle tako.
„Zakon je regulirao da se ti poslovi reguliraju podzakonskim aktom, a to je pravilnik. Međutim, zbog čitavog niza prijepora, problema, pravnih praznina, zaključak je bio da treba ići u novi Zakon, a ne u podzakonski akt“, kaže Branka Ramljak, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Po novom Zakonu satnica bi ovisila o minimalnoj bruto plaći, a visoka učilišta bi mogli postati posrednici u zapošljavanju. Kako bi se stalo na kraj zloupotrebljavanju studentskih ugovora, onaj tko to učini bez tog prava ostaje godinu dana.
Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr