Među brojnim panelima koji su održani na New Europe Market konferenciji u Dubrovniku, jedan od najzanimljivijih bio je vezan uz stanje na tržištu OTT usluga, odnosno internetskih video servisa, njihovom budućem razvoju i utjecaju na tradicionalnu televiziju.
Na panelu su sudjelovali Dražen Mavrić, predsjednik Uprave Nove TV, Nikola Francetić, direktor Odjela za sadržaj medija i emitiranje Telekom Austrija Groupa te Gerald Biart, direktor proizvoda za multiplatforme i poslovni razvoj iz Viacoma.
Svi sudionici panela složili su se s izjavama Christopha Mainuscha, generalnog kodirektora Central European Media Enterprisesa i izvršnog i generalnog direktora Nova Groupa koji je prilikom otvaranja ove konferencije rekao kako televizija nikada nije bila jača te je digitalizacija unaprijedila njen razvoj i TV kompanijama, kao i samim korisnicima pružila brojne nove mogućnosti i platforme putem kojih mogu distribuirati, odnosno pristupati sadržaju.
Govoreći o utjecaju OTT usluga na tradicionalne televizijske modele, Dražen Mavrić naglasio je kako je 'televizija i dalje najjači medij' te da se sada nalazimo u razdoblju u kojem se, zahvaljujući različitim uređajima, povećava pregledavanje video sadržaja, a za OTT servise rekao je kako ne predstavljaju prijetnju, već su komplementarni tradicionalnom televizijskom poslovanju. Nova TV, kao dio CME-a, prva je u regiji lansirala OTT uslugu – pretplatnički video servis OYO (odnosno Voyo na ostalim tržištima CME-a) koji je dostupan već nekoliko godina na našem tržištu i baziran je na domaćoj produkciji, što se pokazalo kao ispravna i isplativa strategija. Korisnicima je dostupan sadržaj koji je već prikazan na TV-u, ali i sadržaj koji se tek treba emitirati tako da je, nakon lansiranja novog sadržaja, on korisnicima dostupan i prije emitiranja na televiziji – upravo se po tome OYO razlikuje od ostalih servisa u regiji. 'Nudimo različite vrste sadržaja, linearnog i nelinearnog uključujući sadržaj velikih studija, ali i veliki broj proizvoda za različitu publiku te je zamjetan stalan rast', dodao je Mavrić uz napomenu kako u našoj regiji postoje i određeni izazovi u poslovanju.
Prvenstveno, ti se izazovi odnose na piratstvo jer nakon lansiranja nekog domaćeg proizvoda ili serije, on se ubrzo pojavi na piratskim stranicama, a slično je i sa stranim sadržajima. Od ostalih problema spomenuo je penetraciju broadbanda i brzine interneta. Kao još jedan od potencijalnih problema koji bi poznati brandovi mogli imati u budućnosti s razvojem i sve većom popularnosti OTT usluga, kako je naglasio moderator panela Scott Roxborough iz Hollywood Reportera, jest što bi korisnici s vremenom mogli prestati pratiti njihove kanale, jer bi putem videa na zahtjev mogli gledati samo one programe koji ih zanimaju pa bi poznate TV kompanije i njihovi kanali mogli izgubiti na važnosti.
No, prema Mavriću upravo je snaga branda, a Nova TV najjači je brand u Hrvatskoj na TV tržištu, omogućila utvrđivanje položaja OYO-a na tržištu te kompanije zbog ovakvih servisa ne samo da ne gube gledatelje, već svojim korisnicima omogućuju nove načine praćenja različitih kategorija programa. Zbog toga OTT ne bi trebao utjecati na tradicionalnu televiziju, već gospodin Mavrić smatra kako će se u budućnosti za naklonost korisnika 'boriti' OTT i Pay TV, pri čemu on veću šansu daje OTT uslugama, odnosno online video servisima na zahtjev.
Slično smatra i Nikola Francetić koji ne vjeruje kako će na našem tržištu OTT 'kanibalizirati' tradicionalnu televiziju kao na tržištu SAD-a koje je uzdrmao Netflix, ali iz iskustva Austria Telekoma kaže kako ovakvi servisi ipak predstavljaju određenu prijetnju poslovanju telekoma (koje se dijelom sastoji i od pružanja triple play usluga, odnosno korisnicima nude internet, TV i telefon) jer bi u budućnosti dio korisnika mogao odustati od korištenja njihovih TV usluga i plaćati samo kompanijama koje nude OTT, odnosno usluge videa na zahtjev – zbog čega i oni moraju mijenjati svoje poslovanje, prilagoditi se tržištu i ponuditi vlastiti OTT sadržaj, na čemu trenutačno rade.
Koliko su nove platforme i OTT utjecali na promjenu emitiranja, odnosno pristupa sadržaju opisao je Gerald Biart iz Viacoma na primjeru MTV EMA nagrada – u prošlosti je to bio samo dvosatni spektakl emitiran na linearnim televizijama, a danas se objavljuje velika količina dodatnog sadržaja namijenjenog različitim platformama (videozapisi snimljeni u backstageu i ekskluzivno za Pay TV platforme, kratki intervjui snimljeni isključivo za Instagram, GIF-ovi, posebne emisije namijenjene samo online objavi itd.), ali u centru svega i dalje je linearna televizija koja, napominje Biart, konstantno raste te i dalje ima veliku budućnost.
Na pitanje moderatora jesu li OTT usluge trenutačno financijski isplative ili su one samo dodatak cjelokupnoj TV ponudi, Gerald je rekao da jesu, ali ponovno je napomenuo kako su sve te usluge komplementarne. Govoreći o budućnosti OTT-a i utjecaja ovakvih servisa na tradicionalnu televiziju, Dražen Mavrić i Nikola Francetić ipak ne očekuju neki veliki porast online video servisa tijekom sljedećih dvije-tri godine, barem dok se ne uklone prepreke koje je Mavrić spominjao – sigurno je kako možemo očekivati rast pregleda videozapisa putem besplatnih video servisa poput npr. YouTubea i putem raznih (besplatnih) platformi, no pretplatnički premium servisi neće tako brzo rasti.
Gerald Biart očekuje kako će OTT servisi i dalje biti komplementarni linearnoj TV, a u budućnosti očekuje i sve veću popularnost nekih novih platformi poput Snapchata za koji će kompanije stvarati specijalan sadržaj. P
rema svemu što smo čuli na ovom panelu, jasno je kako stručnjaci iz industrije smatraju kako je tradicionalna televizija i dalje najjači mediji čije najbolje vrijeme tek dolazi i koja na krilima novih servisa i platformi korisnicima sada pruža puno veću količinu sadržaja kojoj mogu pristupiti bilo kada i na bilo kojem uređaju.