Kamatu ispod 4 posto sretnici mogu zahvaliti, ne ulasku u EU, nego zakonu o potrošačkom kreditiranju, poznatijem kao 'zakon o švicarcima'. To se, dakako, odnosi na one s kreditima u švicarskim francima.
Zaduženi u eurima, još će neko vrijeme pričekati uplatnice s manjim iznosima. 'Na cijenu tih kredita, odnosno cijenu novca koju Hrvatski imaju utječe stanje u hrvatskoj ekonomiji, odnosno svi problemi kojih smo svjesni koji nas okružuju, dakle Hrvatska ima povećan rizik odnosno povećanu premiju dodatnu na rizik zemlje i zbog toga ne možemo imati kredite kakve imaju naši zapadni susjedi', kaže financijski savjetnik Vjeko Peretić.
Kamate na stambene kredite banke naplaćuju u prosjeku od 6,2 do 7 posto. U HNB-u su mišljenja da će još neko vrijeme tako ostati.
Udruga Franak Vladi: Proglasite moratorij na ovrhe jedine nekretnine!
Veći utjecaj može se očekivati od smanjenja premije rizika povezanog s ispunjavanjem kriterije za ulazak u eurozonu (prije svega razina javnog i inozemnog duga, inflacije i proračunskog manjka), a naravno i s gospodarskim rastom. Prema dosadašnjem iskustvu, očekujemo da će tako biti i u slučaju Hrvatske.
I stručnjaci i bankari slažu se kako jedino podizanje gospodarstva može dovesti do nižih kamata.
Jedino prave mjere za gospodarski oporavak, njihovo odlučno provođenje, potrebne strukturne reforme, jačanje percepcije Hrvatske u investicijskim krugovima, preduvjet su za smanjenje premije na rizik kao ključnog ograničenja daljnjem padu kamatnih stopa na kredite.
Banke bi kako, govore stručnjaci, trebale same odlučiti kome će dati višu, a kome nižu kamatu. 'Banke bi mogle u jednom segmentu malo smanjiti cijenu kredita, ali to isto tako ovisi o riziku konkretne osobe ili tvrtke kojoj banke pozajmljuju novac', dodaje Peretić.
Novac, koji će građanima s manjim kamatama, na račun sjesti tek s prvim znakovima gospodarskog rasta.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook