Prvi put u posljednjih nekoliko mjeseci, otkako ta afera koči pregovore o članstvu Hrvatske u EU, ponašanje Slovenaca službeno su osudili Europska komisija i druge zemlje članice Europske unije, ističe AFP.
Europljani su se nadali u petak na sastanku s Hrvatima otvoriti deset od 35 tematskih poglavlja o kojima se pregovara na putu u članstvo Hrvatske u EU, navodi francuska agencija, ali je slovenski premijer Borut Pahor u srijedu objavio kako će njegova zemlja na tu odluku uložiti veto, s izuzetkom jednog poglavlja - o javnim tržištima, koje će biti i jedino koje će veleposlanici 27 zemalja članica otvoriti na konferenciji.
AFP navodi riječi glasnogovornice Europske komisije Krisztine Nagy kojima u ime EK, 'izražava žaljenje zbog toga što Slovenija nije prihvatila rješenje' koje je predložilo francusko predsjedništvo koje je u njega 'uložilo značajne napore'.
Nagy je podsjetila kako Europska unija taj granični spor smatra 'bilateralnim problemom' za koji 'nema mjesta na pregovaračkom stolu o članstvu', ističe AFP.
'Zemlje članice i Europska komisija izrazile su žaljenje zato što Slovenija nije mogla prihvatiti prijedlog predsjedništva', priopćeno je iz francuskog predsjedništva EU.
U priopćenju se navodi kako je Francuska, kao predsjedateljica EU, 'mnogo tjedana' vodila razgovore s dvjema stranama i da je 'ukupno gledajući, rješenje koje je predložilo predsjedništvo davalo sva tražena jamstva i slovenskoj i hrvatskoj strani'.
'Činilo se vrlo teškim ići iznad onoga što je predlagalo predsjedništvo', citira AFP dio priopćenja.
Hrvatski političari očekivano složni
Ista agencija citira i riječi predsjednika RH Stjepana Mesića koji je u četvrtak izjavio kako zbog svojeg ponašanja Slovenija više nije problem Hrvatske, već da je postala problem Bruxellesa, odnosno cijele Europske unije.
Francuska agencija podsjeća kako će se otvaranjem poglavlja javnih tržišta broj ukupno otvorenih poglavlja u pregovorima Hrvatske i EU popeti na 22, ali i ističe kako je EK željela otvoriti sva poglavlja do kraja prosinca ili na samom početku 2009. kako bi uspjela održati cilj završetka tehničkih pregovora do kraja 2009., što bi Hrvatskoj omogućilo punopravno članstvo u EU 2010. ili 2011. No AFP navodi i stajalište Europske komisije, koje je u četvrtak izrekla Krisztina Nagy, da bi se zakašnjenje nastalo slovenskom blokadom moglo nadoknaditi, ako kandidatska zemlja provede reforme, jer je to 'najvažnije u pregovorima'.
Reuters je u svojoj vijesti istaknuo upravo to da Hrvatska nastavlja prema planiranom rasporedu, odnosno da i dalje namjerava okončati tehničke pregovore s EU do 2009.
Unatoč blokadi, mi imamo svoj cilj
'Ova blokada nas neće usporiti u provedbi reformi. Želimo dovršiti posao 2009., to ostaje naš cilj', citira Reuters riječi hrvatskog premijera Ive Sanadera izrečene novinarima nakon današnjeg sastanka s predstavnicima svih parlamentarnih stranaka. Ista agencija navodi i kako je Sanader izrazio nadu da će Slovenija razmotriti svoju odluku koja je, kako navodi Reuters, 'razbjesnila mnoge Hrvate koji je nazivaju ucjenom i zahtijevaju bojkot slovenskih proizvoda'.
Reuters cijelu stvar prikazuje i iz drugog kuta, navodeći izjavu guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog koji upozorava da bi usporavanje hrvatskog puta u EU moglo biti opasno zato što je zemlja opterećena visokim inozemnim dugom i proračunskim manjkom.
'Naš kreditni rejting održava se stabilnim prije svega zbog izgleda za brzi ulazak u EU. Dođe li taj brzi ulazak u pitanje, mogli bismo se suočiti s padom kreditnom rejtinga', prenio je Reuters ocjenu guvernera Rohatinskog.