Sireta je jedan od optuženih za sudjelovanje u tom zločinu. Bio je u bijegu do prosinca 2006. godine, kada je uhićen u Norveškoj, a izručen je Srbiji 8. svibnja ove godine i protiv njega će se voditi odvojeni kazneni postupak.
>> Damir Sireta izručen Srbiji
'Znam da sam optužen, ali ja nikada nisam bio na Ovčari. Ja sa strijeljanjem hrvatskih zarobljenika nemam veze', rekao je Sireta.
Izjavio je da je 19. ili 20. studenoga otišao u Novi Sad, te da se krajem prosinca 1991. godine vratio u Vukovar, gdje je živio do travnja 1998. godine, kada se s obitelji odselio u Norvešku, te da mu je obitelj još ondje.
Sireta je naveo da je sve do 'oslobođenja Vukovara 18. listopada 1991. godine bio na Petrovoj gori u skupini od 40 ljudi kojom je zapovijedao prvooptuženi Miroljub Vujović', te da su ondje 'držali položaje'.
Na pitanje predsjedatelja Sudskoga vijeća Veska Krstaića o tome je li nakon prestanka borbi za Vukovar bio na Ovčari, svjedok Sireta je odgovorio kako ondje nije nikada bio.
Nakon što su borbe prestale, 'Vujanović je postao zapovjednik tadašnje Teritorijalne obrane Vukovara, a drugooptuženi Stanko Vujanović njegov zamjenik', rekao je Sireta. Nije mogao točno reći kada su imenovani na te dužnosti, dodajući da je 'za to službeno doznao u siječnju 1992. godine'.
I Vujović i Vujanović u svojim su obranama opovrgnuli da su u vrijeme strijeljanja zarobljenika na Ovčari, u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine bili na čelu Teritorijalne obrane, tvrdeći kako ona 'tada nije ni postojala'.
Za ponedjeljak je bilo najavljeno da bi tužitelj i obrana mogli početi iznositi završnu riječ, ali je Sudsko vijeće odlučilo prije toga kao svjedoka ispitati Siretu.
Tužiteljstvo za ratne zločine podiglo je optužnicu protiv 45-godišnjega Sirete 20. listopada ove godine, a početak suđenja još nije određen.
Sireta se tereti da je kao pripadnik Teritorijalne obrane Vukovara bio u streljačkome vodu koji je u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine pobio 200 hrvatskih zarobljenika na Ovčari.
Ponovljeno suđenje optuženicima za ubojstvo oko 200 hrvatskih zarobljenika počelo je u ožujku prošle godine, pošto je Vrhovni sud ukinuo prvostupanjsku presudu Vijeća za ratne zločine Okružnoga suda u Beogradu i naredio ponovno suđenje.