Ministar ih, naime, paketom zakona o visokom obrazovanju planira ostaviti bez dijela sredstava, a njima to ne odgovara. U raspravu su se uključili i brojni hrvatski ugledni znanstvenici.
Kratko i jasno, novac je najbitniji faktor, a upravo bez njega mogli bi ostati brojni fakulteti. Treba svakako istaknuti da osim što novac dobiju iz državnog proračuna, fakulteti i sami zarađuju od školarina, projekata, znanstvenih studija i sl. Bez svega toga, fakulteti bi mogli ostati. Nije loše napomenuti i da bi sveučilište moglo ostati narušene autonomije jer novi prijedlog zakona kaže da će dekane i rektore moći smijeniti ministar.
Kotač nezadovoljstva između ministra i akademske zajednice je pokrenut. Oni kojih se novi zakoni tiču, o njima nemaju pojma. No, na zagrebačkom sveučilištu znaju. Tri zakona ministra Fuksa, ondje su naišla na negodovanje. 'Naša procjena je da bi uvođenje ovog paketa košta 500 tisuća kuna samo na razini sveučilišta u Zagrebu', kaže Ksenija Turković iz Senata zagrebačkog sveučilišta.
Novac je i najspornija stavka. 'To će se prevalit na studente jer će se smanjiti opseg onih koji mogu upisati studij', smatra Damir Boras, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 'Mi ne možemo s tim novcem koji bismo dobivali, bez studentske participacije osigurati potpuni program', dodaje Boras. No, studentima je, kažu, studiranje već ionako preskupo. Novim zakonima, tvrdi sveučilište, izgubit će autonomiju. Ali i izdašan dio novca iz proračuna. Pitanje je: gdje su u cijeloj priči studenti?