Kanalizacijska mreža u Novakima sagrađena je krajem 70-ih godina prošloga stoljeća te su tada vlasnici kuća koje su se spojile na nju platili za njih potrebne priključke. Kanalizacija je do danas besprijekorno funkcionirala, no sada im Grad želi naplatiti „novi“ priključak.
Od 1974. tekla je izgradnja naselja, a kako su ljudi gradili kuće, tako su se spajali na kanalizacijsku mrežu koja je u funkciji i do danas.
„Ta je mreža napravljena u skladu sa zakonom koji je tada bio na snazi, priključak smo platili i nikada nismo imali problema s njim, zašto bismo sad ponovno plaćali istu uslugu?!“ pita se Ivica Vojvodić, mještanin Novaka i vijećnik u Gradskom vijeću Svete Nedelje.
„Mi tražimo prespoj na novu kanalizaciju. Hoće li postojati neka minimalna naknada, ne znamo, ali ovo nam je neprihvatljivo! Odbijamo istu stvar plaćati dva puta“, rezolutno ustvrđuju mještani Novaka.
U Svetoj Nedelji objašnjavaju kako je planirani sustav odvodnje previđen kao razdjelni. To znači da se sastoji od dva zasebna sustava odvodnje koji odvode fekalne, odnosno oborinske vode.
„Sustav odvodnje na koji su trenutačno spojeni građani predmetnih ulica u naselju Novaki spojen je na otvoreni kanal za odvodnju oborinskih voda, što znači da se otpadne vode iz njega ispuštaju u prirodu bez pročišćavanja, dok je sustav fekalne odvodnje koji je sad izgrađen spojen na centralni uređaj za pročišćavanje grada Zagreba“, pokušavaju iz ureda gradonačelnika pojasniti za što točno traže novac.
Iz Grada također napominju kako je trenutno predviđeno da mještani Novaka plate samo stvarni trošak radova izvođača, što je uvelike cjenovno povoljnije nego kada bi se išlo u izradu pojedinih priključaka naknadno te da su se mještani drugih ulica uredno priključili i platili „ponovni“ priključak.
Mjesni odbor Novaka raspravljao je o ovom pitanju s gradonačelnikom Grada Svete Nedelje Dariom Zurovcem, koji je na jednom od sastanaka s mještanima priznao da su stanovnici naselja u pravu.
„Mi smo u tijeku ove naše prepiske i dokazivanja s gradom pronašli hrpu dokumenata u kojima stoji da smo mi svi platili priključke! To što se u međuvremenu dogodilo s preimenovanjem tih priključaka zapravo i nije naša stvar. Problem je što su oni staru mrežu preimenovali. Mi pozdravljamo modernizaciju kanalizacijske mreže, ali samo kao nadogradnju naših postojećih priključaka“, objašnjava stanovnik Stjepan Banović.
S prijetnjama obilaze dvorišta i kuće
Stara kanalizacijska mreža nije u svim ulicama u Svetoj Nedelji, već samo u Jakšini, Čakanići, Habdelići, Rakajka i Celinka. U tim ulicama stanovnici su se susreli i s dodatnim problemom – prijetnjama djelatnika zagrebačke Vodoopskrbe.
„Došli su do moje kuće, a obilazi su i druge po ulicama, ulazili u dvorišta, i prijetili mi da ja ne moram platiti priključak koji oni nude, ali da će mi u suprotnom poslati sanitarnu inspekciju i da ću u konačnici morati platiti puno više“, ogorčeno je ispričao za DNEVNIK.hr Renato Mamić.
Službeni odgovor Vodopskrbe mještani nisu dobili, a priključak koji im se trenutačno nudi stoji 7000 kuna.
„Mi svi znamo da se moramo priključiti na kanalizaciju, no na ovaj način ne možemo. Prevelik je to financijski trošak koji nam uopće nije bio najavljen! To nije samo trošak priključka, nama se trebaju prekopati cijela dvorišta, dizati putevi i druge cijevi, a mi bismo sve to trebali platiti iako je do sada sve funkcioniralo“, objašnjava Vojvodić.
„Pozdravljamo grad što nam želi modernizirati mrežu, ali nisu nas o tome obavijestili, a kamoli da su nam rekli da ćemo sve to morati platiti više od tisuću eura“, zaključuje Banović.
Najveći je "problem" stare kanalizacije to što do sada nije bila u kvaru
Mještani rezignirano ustvrđuju još jednu neobičnost cijele situacije – njihova postojeća kanalizacijska mreža nikada nije bila u kvaru. Tvrde da je besprijekorno radila 40 godina.
Zagrebačka Vodoopskrba i odvodnja potvrdila je da je ugovaranje priključaka u tijeka, a da su radovi na izvođenju kanala završeni.
„Cijena priključaka definirana je troškovnikom, prema stvarnim troškovima potrebnim za priključenje objekta. Obveza priključenja na komunalne vodne građevine regulirana je Zakonom o vodama, ali mi nismo nadležni za odluke lokalne samouprave o podmirenju troškova priključenja, kao ni za oborinsku odvodnju za koju se navodi kako je iz 70-ih godina“, službeno je priopćenje Ane Glavan iz Ureda za informiranje Vodoopskrbe i odvodnje.
Stanari ulica u kojima je izgrađena nova mreža pitaju jesu li im dosad naplaćivali ispuštanje otpadnih voda u Savu te kako su ljudi dobivali građevinske dozvole te priključke za vodu ako kanalizacija nije bila u redu.
Iz Ministarstva tvrde: "Ne morate platiti"
„Ne može se ponovno naplaćivati nešto što su ljudi već platili. Lokalna zajednica ne može reći da više ne vrijedi nešto što postoji 40 godina. Ako je postojeća kanalizacija neadekvatna ili je premalog kapaciteta, neka sagrade novu novcem od naknada koje su graditeljima novih kuća masno naplatili“, komentirao je slučaj Tomislav Lončar, tajnik Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Davatelj usluga mora održavati mrežu o svom trošku. Mora omogućiti da svi korisnici, bez diskriminacije, mogu koristiti javnu uslugu. Sličan je stav iznijelo i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
„Smatramo da priključak na planirani sustav mještani ne moraju ponovno plaćati ako su od trenutka postojećeg priključenja nadležnom javnom isporučitelju vodne usluge plaćali vodnu uslugu javne odvodnje“, poručili su iz Ministarstva.