Pozitivan pomak u stanju ljudskih prava seksualnih i rodnih manjina u prošloj godini vidljiv je, kao i proteklih godina, u povećanu broju prijava nasilja i diskriminacije udrugama koje se bave zaštitom njihovih prava, kao i u većem broju osoba koje su bile spremne javno progovoriti o svom iskustvu diskriminacije ili nasilja na temelju seksualne orijentacije, navodi se, među ostalim, u izvješću.
>> Većina seksualnih manjina i dalje izložena diskriminaciji i nasilju
Koordinatorica Lezbijske grupe Kontra Sanja Juras rekla je na konferenciji za novinare da većina LGBT osoba, međutim, i dalje ne prijavljuje nasilje zbog straha od otkrivanja njihova seksualnog identiteta te straha od diskriminacije.
Najnegativniji događaj u 2010., po izvješću, dogodio se na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. prosinca, kad su u Hrvatskom saboru odbačeni prijedlozi zakona kojim bi se uveli mehanizmi za zaštitu ljudskih prava transrodnih osoba, odnosno omogućilo da se zahtjev za promjenu imena ne objavljuje na oglasnoj ploči u nadležnoj općini te da promjena spola i imena nisu vidljive na rodnom listu osobe. Namjera zakona je bila i da se osobama koje nisu prošle cijeli postupak promjene spola dopusti promjena podataka u ispravama.
Edo Bulić iz udruge Iskorak rekao je kako zakon 'na sramotnoj raspravi' u Hrvatskom saboru 10. prosinca, koja se dogodila igrom slučaja jer su sve točke dnevnog reda ispremještane u zadnji tren, nije pobudio interes jer je u raspravi sudjelovalo samo četvero zastupnika.
Udruge nezadovoljne zbog izostanka zabrane antigay prosvjeda
Udruge Kontra i Iskorak nezadovoljne su i provedbom Zakona o suzbijanju diskriminacije, jer se zbog nedostatka političke volje ne usklađuju drugi zakoni pa zabrana diskriminacije na temelju rodnog identiteta ostaje i dalje mrtvo slovo na papiru.
Sve to, kaže Sanja Juras, otvoreno podupiru državne institucije koje su odbile zaštitu ljudskih prava transrodnih osoba upravo na Međunarodni dan ljudskih prava. Juras je upozorila kako policija ni lani nije zabranila 'Antigay prosvjed' koji organizira HČSP, iako su, drugu godinu zaredom, najave prosvjeda sadržavale pozive na nasilje, a sudionici vrijeđali i fizički napali sudionike Zagreb-Pridea. (Hina)