Podrhtavanja tla događaju se svakodnevno, a mnoge i ne osjetimo. Zemlja se sastoji od nekoliko slojeva - kore, plašta i jezgre. Kora i gornji dio plašta čine litosferu. Ona je podijeljena na velike tektonske ploče koje se mogu pomicati polako ili naglo. Upravo naglim pomicanjem tih tektonskih ploča nastaju potresi.
Javljaju se u tri slučaja - kada ploče klize jedna uz drugu, kada se podvlače jedna pod drugu te kada se odmiču jedna od druge.
Pri tom pomicanju oslobađa se velika energija. Što je više energije oslobođeno, potres je jači. Najugroženija su područja u Hrvatskoj šire dubrovačko te šire zagrebačko područje. Tu živi jako puno ljudi pa zato i jesu jako rizični. Još je jedno takvo i šire riječko područje.
This browser does not support the video element.
U Hrvatskoj pamtimo i jače potrese od današnjeg. Najjači je bio onaj u Dubrovniku 1667. godine – 7,6 po Richteru. Još jedan jaki bio je 1880. u Zagrebu – 6,3 po Richteru.
Dalmacija se još uvijek sjeća 1996., kada je potres jačine 6 po Richteru uzrokovao ozbiljnu materijalnu štetu na području Dubrovnika i Stona.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr