Cijena kruha formirana je kada je pšenica bila 40 lipa skuplja nego danas, a većina cijena hrane kada je primjerice barel nafte stajao 140 dolara, što je dvostruko više nego sad. Zato rast cijena sirovina i energenata na svjetskom tržištu, ne bi smio utjecati na hrvatske cijene hrane.
'Mnogi koriste takove najave kao prigodu za poskupljenje, čak i kad za to nemaju nikakvih objektivnih razloga, ali istovremeno ne spuštaju cijene tada kada bi se itekako našlo razloga da se one spuste', rekao je Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
>> Kod nas hrana skuplja u odnosu na susjede
Nagađa se da bi zbog većih cijena na svjetskom tržištu, domaće cijene mogle skočiti za 30%. To bi bio udar na hrvatske građane. Potencijalno skuplju hranu, u Vladi nisu htjeli komentirati, a iz sindikata poručuju kako 'uvoznici i preprodavači ostvaruju na vrlo jeftinoj i lošoj hrani izuzetno visoke zarade, prema tome oni su sad prvenstveno graknuli i u ovim uvjetima treba stvoriti samo to da se konačno počne plasirati kvalitetna hrvatska hrana i neće biti razloga za poskupljenja'. 30% ukupne potrošnje građana otpada upravo na hranu.