JOŠ NEMA ZAKONA

Svaki sedmi radnik žrtva mobinga, samo jedan posto traži zaštitu suda

Prema podacima udruge Mobing, u Hrvatskoj je svaki sedmi radnik pod nekom vrstom zlostavljanja, bilo da je riječ o ponižavanju, diskriminaciji ili čak fizičkom zlostavljanju. Manje od jedan posto njih zaštitu zatraži na sudu

Zbog 11 negativnih ocjena koje je učenicima zaključila na kraju godine, Jelenu Lenkić Pilko, profesoricu fizike, pred kolegama je izvrijeđao ravnatelj škole.

"Da ne znam brojiti do pet, da neznam što je gravitacija, da bih se trebala prizemljiti, da je on taj koji će me naučiti tome, da sam crna rupa na svirali u smislu da sam ja ta koja je sada nanljela ljagu školi", kaće Lenkić Pilko.

Nakon toga joj je pozlilo, završila je na hitnoj i otišla na bolovanje. No maltretiranje tu nije stalo. Ravnatelj joj je počeo kući slati pisma. "Sjećam se da je rekao da bi trebala ponoviti treći izvod puta po vremenu - to nama nekako u fizikalnom značenju predstavlja nekakav udar. Ja sam to osjećala kao prijetnju, da se meni u biti prijeti", priča nam Lenkić Pilko.

Bila je to kap koja je prelila čašu. Jelena je protiv sada već umirovljenog ravnatelja podigla tužbu i dobila prvu presudu u Hrvatskoj za mobing u školstvu.

No ona je jedna od rijetkih, iako ne nedostaje razloga za podizanje sudskih tužbi protiv poslodavaca. "Na godišnjoj razini je to oko 1000 do 1200 ljudi koji nam se obraćaju s područja cijele Hrvatske", kaže Jadranka Apostolovski, predsjednica udruge Mobbing:

No manje od jedan posto njih odluči pravdu potražiti na sudu. Jedan od razloga je i taj što Hrvatska još uvijek nema zaseban zakon o zabrani mobinga.

"Zapravo kombinacijom nekoliko zakona dolazimo do određenih rješenja i pravomoćnih presuda kojima se sve češće sudi u korist radnika i radnici dobijaju naknadu štete", kaže Iris Gović Penić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu.

One su do sada u većini presuda iznosile između 50 i 100 tisuća kuna. Usporedbe radi, u Njemačkoj su iznosi slični - ali u eurima.