Kazne za neprijavljene radnike penju se do osam tisuća eura. Novi zakon o suzbijanju neprijavljenog rada donosi cijeli niz izmjena. A sve kako bi se radnici zaštitili, jednako kao i oni poslodavci koji posluju u skladu sa zakonom.
"Argumenti da su to neke sitne pogreške ne stoje. Imanje radne dozvole ozbiljna je stvar zato što podrazumijeva sigurnosnu provjeru i provjeru kompetencija i svih ostalih komponenti koje su važne", rekao je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada.
Državni inspektorat donio je 1197 rješenja s nalogom za prijavu, plaćanje kazne i isplatu plaće.
"Mi smatramo da je nelojalna konkurencija ovo serijsko zapošljavanje na crno i mi se zalažemo da na našem tržištu rada budu ista pravila za sve. Upravo oni koji serijski, sustavno krše zakon, mislimo da su nelojalna konkurencija, njih treba eliminirati s tržišta", rekla je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
Neplaćena kazna stavlja poslodavce na crnu listu. Taj je rok smanjen u odnosu na dosadašnji sa šest na jednu godinu.
"Zapisnik ne može biti podloga za stavljanje poslodavca na crnu listu. Smatramo da tek nakon pravomoćnosti sudske odluke, tek onda poslodavac može doći na crnu listu, zapisnik ne može biti podloga za takvu drakonsku i dalekosežnu odluku", poručila je Weber.
I obrtnici pozdravljaju donošenje izmjena. Sve detalje u prilogu donosi novinar Nove TV Vanja Margetić.
This browser does not support the video element.