Redovi suncokreta na slavonskim poljima obaraju s nogu i teško je proći kraj njih, a ne uživati u pogledu.
Ipak, nije suncokret tu za ukras. On je itekako važna ratarska kultura, koja se u posljednjih pet godina sije na sve više površina. Ove godine zasijano ga je najviše do sada.
"Prošle godine imali smo oko 67.000 hektara pod suncokretom, ove godine procjene govore da će do nekih 80.000 hektara biti pod tom industrijskom uljaricom. Jako je važno to što se najveći dio suncokreta preradi u Hrvatskoj, a o tome stalno govorimo – da nam nedostaje prerađivačke industrije. Po pitanju suncokreta situacija je znatno bolja", kazao je Igor Mikulić iz Hrvatske gospodarske komore.
Vrijeme je ove godine suncokretu, kažu poljoprivrednici, odgovaralo. Ako se tako i nastavi, žetva bi mogla početi i ranije, sredinom kolovoza. Korijen biljke doslovce je čistač tla. Ipak, ne može se stalno i svugdje sijati.
"Trenutačno je puno isplativije sijati suncokret. Ali ne možemo mi cijelu zemlju posijati suncokretom, treba biti taj plodored. Nadamo se da cijena neće pasti, već da će blago porasti. Uz očekivanje dobrih prinosa, mogao bi onda pokriti ove troškove koji su nastali u pšenici", objašnjava poljoprivrednik Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Naime, žetva pšenice je pri kraju, a poljoprivrednici nisu zadovoljni premalom otkupnom cijenom. Tek ako suncokret uspije i postigne veću otkupnu cijenu, godina će im biti uspješna. U protivnom, govore poljoprivrednici, mogu se slikati.
Više o ovoj temi pogledajte u prilogu reportera Dnevnika Nove TV Tina Kovačića:
This browser does not support the video element.