Nove cijene plavog dizela: Ribari na Jadranu upozoravaju na neodržive troškove i drastičan pad broja brodova

S novim cijenama goriva, prema kojima će litra plavog dizela stajati euro i 19 centi, najgore bi mogli proći poljoprivrednici i ribari. U ribarskoj luci Brižine u Kaštel Sućurcu situacija je otužna; ribari iz Dubrovnika već se žale na troškove od 1000 eura za gorivo dnevno uz minimalnu zaradu od ulova. Postavlja se ključno pitanje - hoće li zbog toga drastično poskupjeti i kilogram srdele?

Antonio Šunjić, predsjednik ceha ribara Splitsko-dalmatinske županije, ističe da značajnih poskupljenja na tržnicama ipak ne bi trebalo biti.

"Pa riba ne bi trebala trenutno značajno poskupjeti. Ako poskupi, to će biti male korekcije cijene. Moramo imati u vidu da je riba proizvod koji se brzo kvari, naš svijet nema novaca da se sada te neke cijene formiraju puno veće, a riba se mora prodati u roku dan-dva, iza toga ona više nije za prodaju", kazao je Šunjić.

Problem s opskrbom i "zaštićenom" cijenom

Najava novih cijena izazvala je val nervoze i brojne pozive među ribarima, no osim samog poskupljenja, ogroman problem predstavlja i logistika te nesigurna opskrba na terenu.

"Kolege ribari su se dosta prepali vezano za ovo povećanje cijena. Osim povećanja cijena, tu nam je i problem veliki s opskrbom. Teško je na određenim otocima naliti gorivo više od 250 litara, dok ovdje u kraju dobivamo i do tonu-dvije, ali sve ovisi od pumpe do pumpe. A još veći problem nam je to što kad se naruče cisterne na veliko, to gorivo nije pod zaštićenom cijenom, tako da je zaštićena cijena samo isključivo jedino na pumpnim stanicama", objasnio je Šunjić.

Unatoč teškoj situaciji, ribari pozdravljaju mjere Vlade jer su one jedini način da se spriječi potpuni kolaps sustava, iako trenutno rade bez ikakve dobiti.

"Kao i uvijek do sada, sve zahvale Vladi i premijeru i našem resornom ministru na ovim mjerama. Naravno da će pomoći jer na ovu cijenu goriva mi radimo u minusu, radimo isključivo da bismo održali prodaju, stalne mušterije i da ljudi na brodu ne odu, jer i ti ljudi moraju hraniti svoje obitelji, zaraditi svoju plaću, svoj kruh, a da se nakon ove cijele krize, kad to sve skupa prođe, može dalje nastaviti s nesmetanim radom", iskren je predsjednik ceha ribara.

Nestanak flote: Od 900 na 300 brodova

Brojke o stanju hrvatskog ribarstva su dramatične, posebno kada se promatra proces tzv. scrapinga – poticajnog uništavanja brodova. Šunjić potvrđuje da je broj velikih ribarskih plovila na Jadranu u posljednjih desetak godina drastično pao.

"Brodova je naravno prije bilo puno. Dosta ljudi je starijih izašlo iz ribarstva, što zbog starosti, mirovine, što zbog nedostatka radne snage."

Na podsjetnik da je 2014. godine situacija bila bitno drugačija, Šunjić iznosi frapantne podatke:

"Tu je bilo oko 900 brodova plivarica i koča, većih brodova na Jadranu. Sada smo tu negdje na brojci od 300. Ljudi su jednostavno vidjeli u tome izlaz da se maknu iz ribarstva."

Danas na preostalim brodovima sve češće rade strani radnici, poput onih s Filipina, što jasno ukazuje na to da je ribarstvo grana koja zahtijeva hitnu i pažljivu zaštitu države kako ne bi u potpunosti nestala s Jadrana.