Šuker je na pitanje zašto se država nije odlučila na veća rezanja u proračunu te radi li se tu o određenom strahu, odgovorio da o strahu nema govora, nego da su u vladi pomnom analizom došli do rezultata da bi veća rezanja kratkoročno donijela uštede, ali da bi zbog smanjenja potrošnje isto tako kratkoročno bilo pogođeno oko milijun i pol građana koji dobivaju naknade i plaće iz proračuna, što bi se odrazilo na potrošnju i da je ovo što su učinili dugoročno najbolje za zemlju.
Kaže kako je jedini način da se situacija poboljša povećavanje investicijske aktivnosti kako bi se povećali prihodi, a rashodi pritom moraju ostati na istoj razini. Ne brine ga što rezanja tih rashoda neće biti. 'Prihodovna kvaliteta će biti kvalitetnija i bolja', kaže Šuker priznavši da to nitko ne može garantirati, ali da se ne može samo pričati nego i raditi. 'Ako želimo gospodarski rast moramo se otvoriti privatnom kapitalu, koristiti sredstva iz EU fondova jer je ekonomski model u kojem se gospodarski rast bazira na investicijama iz proračuna porošen i tu više nema prostora. Moramo se okrenuti novom modelu', poručio je.
>> ‘Hrvatska mora bankrotirati da bi HDZ ostao na vlasti?'
>> 'Cirkus' u Saboru, Kosor tvrdi da nam ne prijeti bankrot
Šuker je odbacio nagađanja da su u vladi kalkulirali s nepopularnim rezovima zbog nadolazećih izbora, rekavši kako je ponekad država važnija od toga tko će dobiti izbore. 'Odgovorno tvrdim da to nije bila politička odluka nego ekonomska logika u ovom trenutku'. Kaže kako se iduće dvije godine iznosi plaća i mirovina neće mijenjati, te da će biti moguće tek manje pretumbacije. Ponovio je kako će biti donesen zakon o fiskalnoj odgovornosti jer, kako je rekao, svi moramo pokazati odovornost u trošenju novaca. 'Došli smo do jedne granice i čujte, nekad kriza i dobro dođe', kaže Šuker. No, kredite smatra nužnim. 'Da se ne zadužimo, kako bi isplatili plaće i mirovine', odgovorio je protupitanjem na primjedbu do kada ćemo ići iz kredita u kredit.
Na pitanje zašto druge države izlaze iz krize, a Hrvatska i dalje stoji, Šuker je rekao da ima velikih država, poput Velike Britanije, s većim deficitom, ali i da je Hrvatska kasnije od nekih država ušla u recesiju pa kasnije i izlazi te da kao malo gospodarstvo moramo čekati da velika gospodarstva, za koja smo vezani, počnu izlaziti iz krize. 'Mi sami ne možemo izaći, naše gospodarstvo vezano je uz te velike zemlje. Na početku krize stradale su upravo tvrtke koje su izvozile u Italiju, Austriju, Njemačku, naše velike vanjskotrgovinske partnere', rekao je Šuker te na pitanje hoće li se konačno mijenjati 20-godišnja praksa života na kredit odgovara da smo u jednom trenutku prije 20 godina postali otvorena zemlja u kojoj svatko može dobiti kredit i kreditnu karticu, a da u takvim uvjetima dolazi i do nekontroliranog trošenja.
>> Šuker: Čemu tolike polemike, rebalans je u skladu s prijedlozima
Na pitanje strahuje li od pada kreditnog rejtinga, Šuker je odgovorio da ne strahuje jer očekuje da će nizak kreditni rejting značajno porasti ulaskom u EU, a kamatne stope će pasti. Šuker kaže kako se nije osjećao prozvanim kada je guverner HNB-a Željko Rohatinski rekao da brine o interesu građana, a ne kao neki politikanti. Kaže kako njih dvojica često komuniciraju te da je logično da guverner promišlja iz svoje pozicije, ali da je svjestan i njegove te da se u ključnim potezima uvijek u principu usaglase. 'Siguran sam da nije izjavio ništa u tom kontekstu', smatra Šuker.
Riječi šefa HSS-a Josipa Friščića, koji je u Dnevniku Nove TV da priča o bankarskom porezu nije gotova, Šuker je komentirao s obzir na poteze zemalja Europske unije. 'Ako svi oni uvedu, zašto ne bi i mi', pita se Šuker i naglašava da o povećanju PDV sada nitko ne razmišlja. 'Moramo povećati prihodovnu stranu proračuna', zaključuje Šuker.