Jedan od najvažnijih svjedoka tužiteljstva, koji je u vrijeme Oluje bio načelnik zapovjedništva UN-ova sektora Jug smještenog u Kninu, ustvrdio je da su hrvatske snage 4. i 5. kolovoza najprije dva sata, između 5 i 7 ujutro, neselektivno granatirale čitav grad u kojem je tada bilo 35 tisuća civila, a nakon toga prešle bi na tzv. grupiranu vatru koja je bila usmjerena na stambene dijelove Knina.
Prema njemu, postojale su samo tri iznimke u kojima je hrvatsko topništvo gađalo legitimne vojne ciljeve - protuzračnu obranu srpskih snaga, ranžirni kolodvor i tvornicu vijaka u Kninu.
Leslie je kazao kako nije vidio položaje s kojih je Knin gađan, ali su svi vjerovali da se radi o hrvatskim položajima. Na pitanje predsjedavajućeg suca Alphonsa Orija je li se od tada išta dogodilo što bi dovelo u pitanje tu pretpostavku, svjedok je odgovorio niječno.
Svjedok je hrvatskim snagama samo priznao da su poduzele "iznimne napore da ne pogode bolnicu".
U napadu hrvatske su snage koristile artiljeriju uglavnom srednjeg kalibra, kazao je Leslie objašnjavajući da je na temelju tada 20-godišnje vojne karijere u kanadskom topništvu mogao razlikovati zvukove različitog oružja. Prema njegovim riječima, radilo se o nepreciznom oružju.
Prvog dana Oluje Leslie je oko šest ujutro prvi puta izašao na balkon zapovjedništva u bazi UN-u i tada je vidio kako se između zgrada dižu oblaci prašine i dima.
"Većina granata bila je grupirana u centru grada", tvrdi Leslie, a paljba se nastavila i po drugim dijelovima grada.
Nakon 7 ujutro, prema svjedoku, započelo je gađanje uz korekcije i tada je "glavnina granatiranja bila usmjerena na stambene dijelove" Knina.
Svjedok je opisao i kako je 4. kolovoza prije podne u stožeru UN-a u Kninu sastavljen prosvjed zapovjednika UN snaga, generala Alaina Forranda kojim se tražila trenutačna obustava napada "na civilne ciljeve" i povlačenje hrvatskih snaga. On je tvrdio da je prosvjed upućen zapovjedništvu generala Ante Gotovine što je obrana energično opovrgavala, tvrdeći da prosvjed nema nikakvu dokaznu vrijednost jer tužiteljstvo nije ničim dokazalo da je general Gotovina primio to pismo.
Predsjedavajući sudac Alphons Orie umiješao se kazavši svjedoku da je za sud bitno je li hrvatska strana primila prosvjed te je zatražio da Leslie odgovori je li dobio takvu povratnu informaciju.
"Na žalost ne mogu se sjetiti", rekao je Leslie.
Svjedok je kazao kako su već prvog dana Oluje stanovnici i vojnici počeli u beskonačnoj koloni prolaziti kraj baze UN-a prema izlazu iz grada, uglavnom na vozilima, uključivši traktore s prikolicama, a dio je išao i pješice. Toga dana vidio je i nekoliko srpskih tenkova u povlačenju.
Drugog dana Oluje svjedok je prema vlastitim riječima sudjelovao u akciji evakuacije trideset do četrdeset najteže ranjenih pacijenata iz kninske bolnice. Tada je na ulazu u bolnicu vidio gomilu od 30 do 60 tijela muškaraca, žena i djece.
Svjedok je kazao da je po ulasku HV-a u Knin 5. kolovoza pripadnicima UN-a zabranjeno napuštanje baze gdje su ostali do 9. kolovoza, kada je on kao jedan od prvih otišao na novu dužnost u Zagreb. U protuispitivanju je korigirao kako se to dogodilo 7. kolovoza. Ukupno je u Kninu proveo pet mjeseci.
Svjedok je kazao kako je u Kninu živjelo 20 do 25 tisuća ljudi, a neposredno pred Oluju broj se povećao na oko 35 tisuća - uglavnom staraca, žene i djece koji su stigli iz okolnih mjesta. Broj civila koji su uoči Oluje napustili Knin, prema Leslieju, "nije doveo do značajnog smanjenja broja" stanovnika. Rekao je da su muškarci vojne dobi mobilizirani i njih tada uglavnom više nije bilo u gradu, kao ni "srpske vojske". "Svatko tko se mogao boriti bio je raspoređen u zonu razdvajanja", rekao je.
On je tvrdio da u samom Kninu nije bilo nikakvih priprema za obranu uoči Oluje, ali da su "srpske snage vodile ekstenzivne priprema na svojoj strani linije razdvajanja".
Leslie je kazao da su prvu informaciju o predstojećoj vojnoj operaciji dobili 4. kolovoza oko 3.20 ujutro kada su počeli operaciju hitnog vraćanja osoblja UN-a u bazu.
U protuispitivanju obrana generala Gotovine pronalazila je nedosljednosti u njegovu svjedočenju te tako dokazivala nepreciznost njegova sjećanja. U sudnici je puštena i tonska izjava Leslieja za CBC News iz 2003. u kojoj je kazao da hrvatske snage nisu same planirale Oluju nego su to, kako je rekao, učinili oni koji su "znali kako se posao radi", a Hrvati "nisu posjedovali takvu razinu stručnosti".
Toj je izjavi Leslie u sudnici pokušao pripisati suprotno značenje tvrdeći da je mislio na stručnost - u ostvarenju cilja etničkog čišćenja. Leslie nije želio identificirati 'one druge' iz te izjave odgovorne za Oluju tvrdeći da bi to predstavljalo - klevetu.
Suđenje se nastavlja u srijedu u u 14.15.
Obrana nije željela nakon rasprave komentirati svjedočenje kanadskog časnika, poručivši da će svo svoje pravno oružje pokazati tijekom sljedeća dva dana rezervirana za protuispitivanje svjedoka.