Od početka siječnja do 3. svibnja 2007. Europski je sud donio još 12 novih presuda protiv Hrvatske, a u njima je utvrđena povreda članka Konvencije o nerazumnoj duljini sudskih postupaka, a u nekima i povreda prava na mirno uživanje vlasništva.
Većina tužbi koje je prihvatio Europski sud u odnosu na Hrvatsku povezana je s ratom, posebice štetom počinjenom terorističkim djelovanjem ili kršenjem ljudskih prava pripadnika Hrvatske vojske i policije, potom zbog neizvršavanja presuda domaćih sudova, nerazumno dugih suđenja te slučajeva vezanih uz povrat imovine i stanarska prava, izjavila je prof. Jasna Omejec zamjenica predsjednika Ustavnog suda na savjetovanju 'Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva', koje je počelo danas u Opatiji.
Napomenula je da se podaci o broju zaprimljenih zahtjeva u godišnjim izvješćima Europskog suda međusobno razlikuju.
Prema njenim riječima, Europski je sud do svibnja 2007. donio samo jednu presudu u odnosu na Hrvatsku u pitanju kaznenih postupaka i to u presudi 'Camaso protiv Hrvatske' u kojoj je utvrđena povreda prava na pošteno suđenje zbog nerazumne duljine kaznenog postupka.
Prema dostupnim podacima, kaže Omejec, pred Europskim sudom trenutno se vodi veći broj postupaka protiv Hrvatske u kaznenim stvarima, primjerice u slučajevima u kojima se tvrdi da mjerodavna tijela nisu poduzela sve za zaštitu osobe koja je bila u opasnosti, da najbliži srodnik nije uključen u istragu o smrti ubijene osobe, da je pritvorenika pretukla policija te da nije bilo dostatnih razloga za pritvor osobe optužene za ratni zločin nad civilnim stanovništvom.
U izlaganju o primjeni Konvencije u radu domaćih sudova Omejec je istaknula da se ove godine obilježava 10. obljetnica stupanja na snagu Konvencije u odnosu na Hrvatsku.
Konvencija se u Hrvatskoj, kao dio unutarnjeg pravnog poretka primjenjuje neposredno, kazala je te naglasila da domaći sudovi i druga tijela državne i javne vlasti još uvijek iznimno rijetko i s velikim poteškoćama prihvaćaju neposrednu primjenu Konvencije, tumačene kroz praksu Europskog suda.
'Kad bi sudovi, pri čemu bi im trebali pomagati i odvjetnici, primjenjivali konvenciju na način kako to čini Europski sud, primjenjujući iste kriterije, i češće se pozivali na njihove presude, to bi svakako predstavljalo važan pomak u razvoju zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj', navela je.
Omejec je, među ostalim, ocijenila kako danas više nije dostatno poznavati i primjenjivati sam tekst Konvencije, jer je krug prava koja dobivaju zaštitu pred tijelima Konvencije, odnosno Europskim sudom i Odborom ministara, daleko širi od kataloga prava sadržanih u Konvenciji, te da tekst Konvencije treba gledati kao podlogu na temelju koje se kroz praksu Europskog suda zaštićenim pravima daje sadržaj i smisao.
Europski sud za ljudska prava je od 1955. do kraja 2006. zaprimio ukupno 437.919 zahtjeva, a doneseno je ukupno 7528 presuda. U prva tri mjeseca ove godine zaprimljeno je još 12.000 zahtjeva ili 6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Omejec je ocijenila da je iz podatka da je na kraju 2006. bilo 89.887 neriješenih zahtjeva, od kojih jedna četvrtina nije bila raspoređena, razvidno da Europski sud posljednjih godina gubi 'bitku' s brojem zahtjeva koje zaprima, što utječe na djelotvornost njegova rada.