Odluka Vlade da se država, zbog povrata duga umirovljenicima, odrekne udjela u Janafu i Kroacija osiguranju zatresla je političku scenu. Oporba je optužila Vladu za podrumsku privatizaciju, a Vlada se brani da nije o tome riječ.
Prije manje od godinu dana Janaf je bio jedan od 30 investicijskih projekata za oporavak gospodarstva. Pa idemo, ravnamo se prema najboljim, rečeno je tada. No, najbolji ne prodaju ključnu energetsku infrastrukturu, a naša Vlada odlučila se upravo za to. 'Činjenica da se sada prodaje udio u ključnoj energetskoj infrastrukturi pokazuje doista lošije financijsko stanje nego su građani svjesni', tvrdi Igor Dekanović, stručnjak za energetiku.
JANAF je žila kucavica hrvatskog energetskog sustava. Sustav cjevovoda dug 212 kilometara povezuje Hrvatsku s 3 susjedne zemlje. Postojeća infrastruktura lako se može nadograditi i za transport drugih roba, a luka Omišalj jedna je od najboljih na Mediteranu.
'Ići u prodaju da uđe strani vlasnik u JANAF mislim da je to potpuno promašeno i loša odluka i tome se treba usprotiviti', tvrdi Jasminko Umičević, bivši član Uprave Ine. Tržišna vrijednost tvrtke na zagrebačkoj burzi iznosi 2 milijarde i 600 milijuna kuna. Kroz udjele drugih državnih tvrtki većinski je vlasnik Republika Hrvatska. Prodajom 10 posto dionica lako bi se mogao ponoviti slučaj INA - MOL.
10 posto Ine je bilo u vlasništvu braniteljskog fonda i kad je svojedobno MOL dao javnu ponudu prije 3 godine onda je, kad je braniteljsko fond prvi donio odluku da proda po cijeni MOL-a, tada su i svi ostali mali dioničari počeli prodavat.
No, ne gledaju na prodaju svi negativno. 'Vjerujem da je država naučila jednu dobru školu u privatizaciji Ine. Ustvari nije bitan broj dionica nego način na koji se njima upravlja i na koji način se zadržavaju strateški interesi Republike Hrvatske', tvrdi Štern.
JANAF bi uskoro trebao potpisati ugovor s Državnom agencijom za čuvanje robnih zaliha. Tako bi kompletne nacionalne rezerve nafte mogle završiti u rukama privatnika.