Svaki dan kupujemo hranu. Ali znamo li što točno jedemo? Više od 90 posto Hrvata zabrinuto je zbog prijevara s hranom.
Najviše se vara na mlijeku, ribi i ribljim proizvodima, maslinovu ulju i medu. Hrvati su zabrinuti, ali velika većina ne čita deklaracije. No, događa se da i one lažu.
"Zato što se navodi neki lažirani sastav ili se samim ilustracijama na proizvodu daju sugestije da proizvod potječe iz nekog podneblja iz kojeg zapravo ne potječe", ističe Dunja Mak iz Savjetovališta za potrošače.
Uz to, između ostalog, najčešće se vara na roku trajanja, dodavanju vode, sastojcima, prozvodima neprikladnima za prehranu, kao i lažnoj certifikaciji.
Dobro otvoriti oči treba i kada se kupuje meso. Prošle godine provedeno je oko 50.000 inspekcijskih nadzora.
O problemu krivotvorenja hrane razgovarali smo i s Marijanom Katalenićem, stručnjakom za sigurnost i kvalitetu hrane.
"Nije to problem samo kod nas, već i u EU-u. Ne postoji definicija što je to krivotvorenje hrane. Krivotvorenjem hrane smatra se zamjena visokovrijednih sastojaka s manje vrijednim sastojcima, a sve u svrhu dobivanja ekonomske koristi. Nažalost, oni koji gube tu su potrošači", rekao nam je Katalenić.
Dodaje da se cijele grupe namirnica mogu krivotvoriti i služiti kao sirovine za druge proizvode. "Kad nemate jasnu definiciju i zakonodavstvo koje govori o kvaliteti hrane, onda imate velik problem", kaže Katalenić.
Kad je o aditivima u hrani riječ, Katalenić ističe i da je to jedan oblik krivotvorenja hrane, jer se na taj način ide linijom manjeg otpora.
Na koncu navodi da nije samo država ta koja potrošače treba štititi već to trebaju činiti i sami potrošači. "Morali bi znati osnove pravilne prehrane, morali bi znati čitati deklaracije i tako se zaštititi", poručuje Katalenić.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr