O tome kako ilegalne migracije utječu na sigurnost plovidbe i što mediteranske zemlje mogu učiniti kako bi spriječile havarije na moru, razgovarali smo sa stručnjacima za pomorsko pravo - dr. sc. Igorom Viom s Pomorskog fakulteta u RIjeci te s Mariom Pierom Rizzo, profesoricom na sveučilištu u talijanskoj Messini.
"Ilegalne migracije katastrofalno utječu na sigurnost plovidbe, a posebno ugrožavaju sigurnost ljudskih života na moru i to prvenstveno života nesretnih migranata", kaže Vio.
Problem je to s kojim se u posebnoj mjeri susreće Italija koja je kao zemlja domaćin odgovorna za prihvat spašenih migranata.
"Broj mrtvih sve veći i veći"
"Zbog masivnog protoka ilegalnih migranata koji se svakodnevno spašavaju, Italija se mora nositi s ogromnim troškovima. Učinci ilegalnih migracija na sigurnost plovidbe su razarajući jer migranti koji često kreću s obala Afrike, dolaze u trošnim brodovima koji samo što se ne raspadnu. Unatoč kontinuiranim pretragama i spasilačkim operacijama u Sredozemlju, broj mrtvih i nestalih svake je godine sve veći i veći", kaže Rizzo.
Profesor Vio objašnjava kako se nakon ukidanja graničnih kontrola unutar Schengenskog prostora, nadzor 80 tisuća kilometara morske granice pokazao kao osobito težak izazov za obalne države.
"2014. godine osnovan je FRONTEX, kao agencija EU-a zadužena za koordiniranje nadzora i zaštite vanjskih granica, s temeljnim ciljem pružanja pomoći vlastima država članica u njihovim naporima da se kontroliraju granice na moru i obavljaju operacije spašavanja ljudi ukrcanih na plovila u nevolji. Dodatni izazov proizlazi iz mješovitog karaktera migracijskih tokova, gdje je u mnoštvu osoba na brodu često prisutna kombinacija ekonomskih migranata, izbjeglica, prognanika, azilanata i drugih osoba zaštićenih međunarodnim pravom, kao što su žrtve trgovine ljudima", ističe Vio.
Uloga obalne straže
Na pitanje koji su pravni mehanizmi kojima države mogu utjecati na ilegalne migracije, Vio odgovara kako je uz primjenu međunarodnog prava, važno voditi računa i o poštivanju pravila međunarodnog humanitarnog prava, koje uređuje status izbjeglica, odnosno azilanata.
"Republika Hrvatska potpisnica je brojnih međunarodnih konvencija i donijela je nacionalne zakone usklađene s međunarodnim pravom i pravnom stečevinom EU-a, a koji uređuju ova pitanja. Međutim, RH i druge obalne države EU-a mogle bi iskoristiti mogućnost koju im pružaju odredbe Konvencije UN-a o pravu mora, te izvan svojih teritorijalnih mora (najčešće su široka 12 morskih milja) proglasiti vanjski pojas do 24 milje, koji bi im omogućio dodatni prostor nadzora primjene propisa o useljavanju", ističe Vio.
Oboje stručnjaka ističu kako u sprječavanju ilegalnih migracija važnu ulogu ima obalna straža.
"Jedini pravi način sprječavanja ilegalnih migracija je učinkovito djelovanje protiv skupina organiziranog kriminala u zemljama iz kojih se one organiziraju, te u konačnici političko, vojno i gospodarsko rješavanje kriznih situacija koje generiraju masovne migracije. No, svakako su obalne straže država na Sredozemlju u krizi ovakvih razmjera vrlo važne u provođenju akcija protiv kriminalnih skupina na moru te operacija spašavanja života migranata. Prošle je godine Europska unija usvojila paket mjera koji predviđa osnivanje Europske granične i obalne straže (European Border and Coast Guard), koja bi, zahvaljujući širim ovlastima u odnosu na spomenuti Frontex, trebala omogućiti učinkovitiji nadzor vanjskih granica EU-a", kaže Vio dok Rizzo ističe kako Talijanska obalna straža migrante svakodnevno spašava brodovima i helikopterima.
Rizzo smatra da mediteranske zemlje koje se susreću s velikim brojem migranata koji u njih pristižu moraju djelovati na nekoliko polja.
"Kako bi se obuzdao priljev migranta s afričkim bi zemljama trebalo potpisati sporazume koji bi uključivali i readmisiju migranata koji ne udovoljavaju uvjetima za međunarodnu zaštitu. Djelatnici međunarodnih organizacija trebali bi odrediti o kakvim je migrantima riječ u državama iz kojih dolaze. Na taj način migranti bi u europske zemlje ulazili legalno. Nadalje, broj migranata koji ulaze u određene zemlje, trebao bi biti raspodijeljen prema kriterijima suodgovornosti i održivosti čime bi se osigurala učinkovita integracija. Tim bi se ugovorima trebao zaustaviti priljev isključivo ekonomskih migranata. Ipak, nijedno rješenje nije definitivno. Ključno je riješiti strukturne razloge zbog kojih dolazi do migracija. Europske zemlje moraju poduzeti sve diplomatske i ekonomske napore kako bi uklonili razloge zbog kojih dolazi do sukoba", poručuje Rizzo.