Ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
Jadranka Kosor je kazala kako je riječ o važnim i dobrim
izmjenama te o iskoraku usmjerenom na dobrobit djece.
Zakonom je prvi put određen minimalan iznos za mjesečno uzdržavanje koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom. Ovisno o dobi, taj se iznos kreće od 17 do 22 posto prosječne plaće.
Kako bi se stalo na praksi da roditelji plaćanje uzdržavanja
izbjegavaju lažnim prikazivanjem prihoda, sudovi će pri određivanju visine alimentacije ubuduće u obzir uzimati cjelokupnu imovinu, a ne samo plaću roditelja.
Imovinu će određivati po podacima ministarstava financija i
unutarnjih poslova, Fine i drugih institucija.
Kod prisilne naplate alimentacije, dužniku će se moći uzeti do tri četvrtine ukupnih prihoda, a ta će ovrha imati prednost pred svim drugim tražbinama.
Od roditelja koji ne podmiruju svoje obveze dijete zaostatke može potraživati od dana nastanka obveze, a ne od trenutka podnošenja tužbe, kako je bilo do sada.
Izmijenjeni zakon donosi i znatno aktivniju ulogu centara za
socijalnu skrb, koji su dužni u ime djeteta pokretati i voditi parnicu za naplatu uzdržavanja, ako to ne učini njihov roditelj.
Centri za socijalnu skrb dužni su pokretati i kaznene prijave protiv roditelja te pronalaziti mogućnosti izvanparničnog rješavanja spora.
Nakon šest mjeseci neplaćanja alimentacije, centri će isplaćivati naknade za privremeno uzdržavanje, od prosječno 475,25 kuna mjesečno po djetetu, za što će država ove godine izdvojiti oko 93 milijuna kuna.
Prema Vladinim podacima, u Hrvatskoj je oko 43 tisuće djece za koje roditelji ne plaćaju uzdržavanje, a izmijenjeni zakon taj bi broj ubrzo trebao smanjiti za deset tisuća.
Ukidanje gornje dobne granica za posvojenje trebalo bi riješiti paradoksalnu situaciju u kojoj velik broj potencijalnih posvojitelja nikad ne dočeka posvojenje, iako su domovi za nezbrinutu djecu puni.
Kosor je uvjerena da će novi zakon većem broju nezbrinute djece omogućiti da nađu nove roditelje.