Ovo je knjiga koju Hrvatska mora dobro proučiti: O njoj ovisi budućnost gotovo svih koji ovdje žive

Strani poduzetnici traže bržu administraciju za izdavanje dozvola, manje porezno opterećenje za radnu snagu - dio je to uvjeta pod kojima bi rado poslovali u Hrvatskoj.

Nova Bijela knjiga donosi 40-ak preporuka i rješenja za bolju investicijsku klimu.

Strani investitori uložili su više od 3,12 milijardi eura prošle godine. Jedan od primjera je i početak rada riječkog terminala.

Bijela knjiga donosi nove preporuke za ulaganja. No, ništa bez brže administracije.

“Digitalizacija javne uprave - koliko se god puno učinilo Hrvatska je još uvijek na zadnjem mjestu u EU po pristupačnosti digitalnih informacija i postupaka”, rekao je Tomislav Šlat, glavni tajnik Udruženja stranih investitora

Problem je to težak 360 milijuna eura. Iz Ministarstva gospodarstva poručuju da će se i to olakšati poduzetnicima.

“Svi procesi s kojima se poduzetnici susreću u svakodnevnom životu, od ishođenja dozvola, plaćanja poreza, poljoprivredni procesi to su sve procesi koji su u fazi digitalizacije i idemo u digitalizaciju procesa od ishođenja dozvola”, rekao je Bojan Batinić iz Ministarstva gospodarstva.

Najveći investitori su Austrija Njemačka, Slovenija. U Hrvatsku ulažu i Mađari, Britanci, a investicije stižu i iz Švicarske, Nizozemske ali i SAD-a.

“Konkretno što se tiče sektora, tu je farmaceutski sektor, nakon toga prehrambena industrija, proizvodnja strojeva, turizam isto dobro napreduje kad mjerimo - on je na trećem mjestu”, dodao je Batinić.

Strana ulaganja traže i dodatnu radnu snagu. “Trebamo imati ljude koji su u stanju svojim znanjem razvijati te investicije i druga stvar - Hrvatska treba stvoriti uvjete da te investicije budu s novim tehnologijama. Nama treba ulaganje u proizvodnju, nama trebaju investicije u energetiku”, rekao je Šlat.

Hrvatski BDP raste, a poduzetnici traže i porezna rasterećenja.

"Hrvatska ima 18 posto corporate tax, a preporuke su da ide na 15 posto. Danas smo isto tako svjesni da je u Hrvatskoj najviše opterećen porezni rad. Isto tako nije previše stimulativno ni mladim ljudima da se uključuju u gospodarske tokove”, nadodao je Šlat.

Iz Ministarstva financija poručuju kako se porezno opterećenje postupno smanjuje.

“10 godina restrukturiranja je danas na u najmanju ruku prihvatljivoj razini u nekim europskim okvirima kad se uspoređujemo s drugim EU zemljama”, rekao je Matej Bule, državni tajnik Ministarstva financija.

Brojne su prednosti stranih ulaganja. “Pet posto stranih firmi zapošljava 20 posto domaće radne snage”, rekao je Šlat.

S druge strane, hrvatski poduzetnici prošle su godine u inozemstvo uložili 282 milijuna eura, znatno manje nego godinu prije kad su investicije iznosile 2,6 milijardi eura.