Mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj je u krizi. U porastu broj pokušaja samoubojstava djece mlađe od 14 godina, i to za 280 posto u usporedbi s prvih pet mjeseci ove i prošle godine. Ove je bilo 18 pokušaja samoubojstva od čega 14 djevojčica. U prvih pet mjeseci bilo je i 5 samoubojstava djece do 18 godina, a jedno je bilo mlađe od 14 godina.
"Posebno zabrinjava činjenica da su to djevojke, znači 70 posto u odnosu na 30 posto dječaka - djevojke su nam zapravo bitno stradale u pandemiji. Što se poduzima? Evo ja mislim da je i današnja sjednica jedan od koraka da prepoznamo gdje griješimo, što bismo trebali možda popraviti, da je 5 iza podne da konačno mentalno zdravlje mladih stavimo u fokus nas svih", rekla je psihijatrica na KBC-u Osijek Katarina Dodig Ćurković.
"Djeca pate u tišini, i da mi odrasli često ne prepoznamo tu patnju, više smo fokusirani na uspjeh, na ocjene, ali obratite pažnju, pričajte s djecom", savjetuje profesorica Nataša Jokić Begić.
Kap koja je prelila čašu
Pandemija je bila kap koja je prelila čašu u ionako alarmantnom stanju mentalnog zdravlja djece. Raspravu stručnjaka o toj temi pratila je novinarka Josipa Krajinović, koja je razgovarala s jednom od organizatorica saborskog odbora, Marijom Selak Raspudić.
This browser does not support the video element.
"Na saborskoj raspravi moglo se čuti od psihijatrice Dodig Ćurković koja radi s djecom da stanje nije zabrinjavajuće nego katastrofalno te da je uz broj pokušaja samoubojstva zastrašujući porast samoozljeđivanja, osobito kod djevojčica", rekla je Krajinović.
"Drago mi je da možemo progovoriti o ovome, da se vidi da sabor nije mjesto samo za prepirke, već i mjesto konstruktivnih rasprava o kojima javnost ne zna ništa. Zajedno sam s Vesnom Vučemilović organizirala ovu sjednicu, gdje smo mogli čuti poražavajuće statistike i odgovore stručnjaka", rekla je Selak Raspudić.
Alarmantno na svim razinama
Situacija je katastrofalna na svim razinama. "Da, alarmantna je situacija prema svim podacima, o porastu stopa samoozljeđivanja, o smanjenju dobnog praga za anoreksiju na 11 godina, o ogromnom porastu pokušaja samoubojstava u onoj najmlađoj skupini, kod djece do 14 godina. Za njih bismo se, u dobroj vjeri, ponadali da uopće ne znaju što je to, a kamoli da ga pokušaju", rekla je.
Uzrok krizi nije toliko jednostavan kao pandemija, potres ili ocjene. "Vidite mi živimo u paradoksalnoj situaciji, u kojoj smo pretjerano odgovorni prema djeci po pitanju ocjena, a s druge strane u virtualnom svijetu djeca rade što žele, i tamo nismo dovoljno odgovorni", rekla je.
"Ove brojke se također uvelike povezuju s 2013. godinom, kada društvena mreža Instagram stupa na snagu. Od tada djeca se konstantno uspoređuju s vršnjacima i trude se stvarati sliku o sebi koju je naprosto nemoguće postići".
Što napraviti?
Što u ovakvoj situaciji mogu napraviti institucije, konkretno saborski zastupnici? "Prema riječima stručnjaka, situacija je alarmantna, i sama sam se šokirala na ono što sam čula od stručnjaka, jer oni govore o tihoj pandemiji samoozljeđivanja", rekla je Selak Raspudić.
"Od rješenja, govore o destigmatizaciji mentalnih oboljenja, o više angažiranih stručnjaka u sustavu. Kod nas za početak treba prepoznati problem. Mene je kao majku šokirala konkretno jedna rečenica koju sam čula, u kojoj stručnjaci kažu da ona djeca koja bivaju prepoznata kao problem, i koja budu zbrinuta, to su samo ona djeca koja svojim ponašanjem smetaju odraslima. Zato govore o tihoj pandemiji", rekla je Selak Raspudić.
Stručnjaci apeliraju na sve institucije i državu da na svim razinama pomognu djeci, pa i u školstvu da se skine stigma s mentalnog zdravlja.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr