Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brine za usklađeno djelovanje i stabilnost vlasti te za obranu neovisnosti i teritorijalnu cjelovitost.
On također i raspisuje izbore za Hrvatski sabor i referendume; saziva Sabor na prvo zasjedanje i povjerava mandat za sastavljanje Vlade, daje pomilovanja i dodjeljuje odlikovanja i priznanja. Zajedno s Vladom RH dijeli izvršnu vlast, no za razliku od Vlade, nije izravno odgovoran Saboru. U slučaju da dođe do sukoba Vlade i Sabora, Vlada ne može samostalno raspustiti Sabor, već može predložiti predsjedniku da to učini.
Iako zastupnici ne mogu izglasati nepovjerenje i smijeniti predsjednika, Sabor ipak može pokrenuti postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike, primjerice ako ne poštuje Ustav. Za pokretanje postupka je potrebna dvotrećinska većina svih zastupnika, a o odgovornosti predsjednika Republike tada odlučuje Ustavni sud dvotrećinskom većinom svih sudaca.
Moć predsjednika Republike proizlazi iz činjenice da su izbori za tu funkciju visokopersonalizirani, naime, on je visoki dužnosnik s najvećim legitimitetom stečenim izravnim glasovima birača. Istaknuta javna uloga i veliki medijski interes znače da predsjednik ima mogućnost javno upozoriti i iznijeti kritiku dnevnopolitičkih zbivanja i tako biti svojevrsni korektiv vlasti.
Ovlasti
Premda su ovlasti predsjednika Republike sužene, one nisu zanemarive i nisu samo protokolarne. Predsjednik ima utjecaja na vanjsku politiku, tajne službe i vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga.
- Ovlasti u provođenju vanjske politike
Predsjednik i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike.
Predsjednik, na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda u inozemstvu, kao i imenovanju i opozivu diplomata.
- Ovlasti u području obrane i nacionalne sigurnosti
Među istaknutim dužnostima koje predsjednik obavlja je i ona Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga koji brine za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti. Predsjednik imenuje i razrješuje načelnika Glavnog stožera oružanih snaga te ostale vojne zapovjednike, a na temelju odluke Hrvatskoga sabora, objavljuje rat i zaključuje mir.
To znači da dok traje mir, ministar obrane odgovara predsjedniku za provedbu zapovijedi i provedene aktivnosti. U stanju rata, predsjednik kao vrhovni zapovjednik izravno izdaje zapovijedi načelniku Glavnog stožera te može donositi uredbe sa zakonskom snagom.
S premijerom surađuje u usmjeravanju rada sigurnosnih službi kroz Vijeće za nacionalnu sigurnost te imenovanju čelnika sigurnosno-obavještajnih službi (SOA-e i VSOA-e).