NEJASAN ZAKONSKI OKVIR

Što je (i kada) dozvoljeno, a što ne? Ugledni odvjetnik upozorava na veliki problem u kažnjavanju poruka mržnje u Hrvatskoj

Majica na kojoj je prekriženi lik Zdravka Mamića - nije poziv na nasilje ili mržnju. Odlučio je tako Ustavni sud nakon trakavice duge 8 godina, kada je navijač Dinama protiv kluba podnio tužbu jer zbog majice nije pušten na stadion. Što je kažnjivo, a što nije? U teoriji sve što potiče na mržnju, rasizam, nasilje ili konzumaciju droga. U praksi pak pravila - nema.

Na stadionu i izvan njega, majica ili transparent s prekriženim likom Zdravka Mamića nije poziv na mržnju ili nasilje. Navijač je nakon osam godina dobio zadovoljštinu od suda.

"Sporna majica podnositelja, koju je, uz to, nosio kao potkošulju pa stoga nije bila izložena pogledima drugih, ne potiče na mržnju ili nasilje na temelju bilo koje pripadnosti, već se isključivo odnosi na kritiku rada potpredsjednika Dinama, a njezino nošenje nije moglo potaknuti nasilje između navijača", bila je presuda Ustavnog suda.

Pročitajte i ovo PIROTEHNIKA NIJE IGRA FOTO Pogledajte kako je kanio ući na stadion: Policija otkrila što je sve nosio u opasaču ispod majice

Pročitajte i ovo Ups! ''Made in Vietnam'': Kupili majice s natpisima, ali nitko im nije rekao što zapravo piše

Što je u Hrvatskoj dozvoljeno nositi, a što ne? Praksa kažnjavanja, smatra odvjetnik Branko Šerić, uglavnom je proizvoljna i vrti se oko istih simbola - droge, rasizma, fašizma i nacizma.

"Mislim da nam se nažalost nije isprofilirala sudska praksa jer smo doživjeli u relativno bliskoj prošlosti da je netko s majicom 'Za dom spremni' bio prijavljen, netko nije. Da je netko tko ima list marihuane bio gonjen, a netko nije. To bi trebalo normirati", rekao je Šerić.

Tada bi bilo lakše utvrditi promiče li netko na primjer marihuanu ako je nosi na majici. Natpis Za dom spremni nije kažnjiv na prigodnim obilježavanjima, ali mimo toga jest. A prema zakonu, spektar poruka zbog kojih se postupa vrlo je širok:

"…isticanje transparenta, zastave ili druge stvari s tekstom, slikom, znakom ili drugim obilježjem kojima se iskazuje ili potiče mržnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti..."

No primjena ovisi o kontekstu. Zabrane i kažnjavanja, smatra sociolog Nikola Baketa, pojedince i grupe neće spriječiti u njihovom isticanju:

"Imamo neke kodirane poruke u obliku brojeva i to je često u Njemačkoj, gdje se koriste brojevi 88 ili 18 koje označavaju ili "Heil Hitler" ili Adolf Hitler. Što su poruke kodiranije, to ih uža skupina razumije. Zapravo, što se više toga zabranjuje, to više dolazi do kodiranja i onda ih je teže kasnije prepoznati."

Kodirane poruke kod nas još nisu problem, jer oko zabrana i kazni za vrlo jasne i nedvosmislene poruke ne postoji jasan zakonski okvir ni ujednačena praksa. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

Povezane teme