Svako sedmo kućanstvo u Hrvatskoj ne može otplatiti svoj kredit. Analiza je to Hrvatske narodne banke koja pokazuje da gospodarstvo ponovno tone. Što napraviti ostanete li bez posla i s 'podebljim' kreditom? Banka vam neće odmah oduzeti stan ili kuću, rješenje postoji, ali treba biti oprezan.
Stambeni kredit Zdenka Žigić dignula je prije pet godina. Sve je bilo u redu dok franak nije počeo divljati, a ona dobila otkaz.'Otišla sam u banku istog momenta i zatražila moratorij dok ne riješim nekako svoj posao', rekla je Zdenka.
Zdenka nije jedina, to rade mnogi. Jer, po analizi HNB-a, svako sedmo kućanstvo ne može vraćati kredit. U toj situaciji, bankama sudovi nisu u interesu, a svjesne da prisilnom naplatom gube posuđeni novac, klijentima uglavnom nude tri mogućnosti: reprogram kredita, produljenje roka otplate ili poček na otplatu.
>> Odzvonilo lihvarskim kreditima i visokim kamatama na potrošačke kredite!
Strahujete li da nećete moći vratiti kredit, možete ugovoriti i osiguranje. 'Ali to je proces koji zahtijeva dodatne troškove osiguranja. Na nekih šest mjeseci, 12 mjeseci osiguranje vrši otplatu kredita umjesto dužnika, dužnik ima dodatne troškove', objasnila je Marijana Ivanov, sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Ljudima koji su izgubili posao ili im je smanjena plaća, ovo je tek kratkotrajno rješenje, ali treba biti oprezan jer banke sve to na kraju dobro naplate. 'Svaki dug se naplaćuje s određenim kamatama, tako da u njihovom poslovnom odnosu to treba očekivati i to smatrati normalnim', kaže Ivanov.
Osjetila je to na vlastitoj koži i Zdenka. 'To je ustvari začarani krug iz kojeg ne možete izaći. Čak ako i prodate stan, ni slučajno ne možete dobiti toliko novaca za koliko vas banka tereti', rekla je Zdenka. Najbolje rješenje stoga bi bila štednja. Ali u vremenu krize kada mnogi nemaju plaću, kamoli dodatnu zaradu teško je nešto i uštedjeti.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.