Dani su se skratili. Temperatura se spustila, i već nam je pao snijeg, a zima je tek pred vratima. Mnogi se tako pitaju kakva će biti – blaga ili oštra? S puno snijega ili malo?
Dugoročne prognoze svakog su desetljeća sve pouzdanije. No, s druge strane, puno je faktora koji utječu na zimu u Europi tako da i te prognoze treba uzeti s razumijevanjem - radi se o prosječnim vremenskim prilikama na većem području tijekom tromjesečnog razdoblja – tipično: od 1. prosinca do 1. ožujka što predstavlja klimatološku zimu.
Ova će zima u Europi, kao i obično, imati različita lica. Jug i središnji dio obIlježit će toplije vrijeme, uz hladne prodore kasnije tijekom zime. Na zapadu će biti češćih oluja s jakim vjetrom. U Skandinaviji i Škotskoj, više snijega. A na sjeveroistoku je jaka hladnoća izgledna u siječnju i veljači.
U Hrvatskoj će zima, u cjelini, biti toplija od dugogodišnjeg prosjeka. Međutim, to ne znači da će hladnoća i snijeg potpuno izostati. Ipak, vjerojatnije je da će snijega biti manje nego inače i da ćemo ozbiljnije hladne prodore imati nakon Nove godine. Jadran će pak imati više kiše nego inače.
Kad izdvojimo najvažnije karakteristike svakog mjeseca, to Izgleda ovako:
- Prosinac će obilježiti južina i toplije vrijeme. Na kopnu uz MANJE magle, a na Jadranu obilniju kišu.
- U siječnju raste vjerojatnost za hladne prodore. Na obali to znači buru, a u unutrašnjosti mogućnost za snijeg. (pauza)
- Veljača pokazuje trend ponovnog zatopljenja, ali postoje i naznake da bi moglo biti još pokojeg jačeg udara zime.
Gdje na skijanje i kakav će nam biti Božić pogledajte u videoprilogu prognostičara Dnevnika Nove TV Nikole Vikića-Topića.
This browser does not support the video element.