Profesore Šterc, što mislite o ovom pripajanju demografije u resor socijale, mladih i obitelji?
Davno mi već imamo stav o tome demografija nije socijalno pitanje i ne može ući u socijalnu kategoriju nego ona mora biti u temelju gospodarskog i ukupnog razvoja zemlje i to mora biti strateško pitanje države, čak pitanje domovinske sigurnosti. To je vrlo jasan stav struke.
To je dakle loša odluka?
Ja mislim da ona još nije konačna. Dakle, još uvijek se o tome može razgovarati. Zato postojimo mi, koji se tom problematikom bavimo na znanstvenoj razini, da između ostalog, pomognemo političarima da lakše i jednostavnije donesu odluku.
Vi ste u HDZ-ovu Savjetodavnom Vijeću, hoćete li i Vi biti uključeni u taj novi resor?
Ja ću biti uključen ako to zaista postane pitanje ukupng razvoja zemlje. Iz formalnih razloga sasvim sigurno neću. Ako će se baviti isključivo socijalnim putanjima isto neću. I naravno, predugo sam ja s njima da bi sve ovo prošlo bez ozbiljnih razgovora s ljudima iz struke.
Je li itko s Vama razgovarao o tome?
Davno da.
Davno?
Da.
Jeste li sudjelovali u pisanju programa za HDZ?
Ja sam zapravo želio da, između ostalog, i HDZ i nova Vlada tu problematiku stave među ključna pitanja svog rada. I ona je zaista stavljena. Taj program sam ja pisao, kasnije su napravljene neke korekcije i objektivno, o tome se priča puno na svim mogućim razinama, posebno u predizborno vrijeme, i onda kad treba donijeti ključnu odluku, onda je donose političari na osnovu nekakvnog vlastitog političkog stava, bez ozbiljnijeg pitanja. Ovo što Hrvatskoj slijedi u doglednoj budućnosti, objektivno, to zaista mora biti pitanje domovinske sigurnosti. Naši su trendovi takvi da moraju zabrinuti sve'.
Pojednostavljeno, kako bi to trebalo funkcionirati?
'To bi trebao biti vrlo jasan stav nove Vlade. Da je to, uz gospodarstvo, ljučno pitanje hrvatske budućnosti. Kad se tako postavite onda to možete staviti u okvir ministarstva koje bi moralo uključivati i iseljeništvo, jer mi demografsku revitalizaciju nećemo moći provesti bez naše iseljeničke populacije. Ja stalno inzistiram i ponavljam 100-ti put da bi nam model Irske i Izraela mogao biti uzor. Jer mi imamo toliko brojnu populaciju, a sad po novim procjenama imamo više stanovnika izvan Hrvatske nego u Hrvatskoj. Više Hrvata izvan Hrvatske nego u Hrvatskoj. I kad se pogledaju odnosi velikih sustava u zemlji koji su silno opterećeni demografskom strukturom to objektivno postaje pitanje domovinske sigurnosti.
Profesore Šterc, i na sajmu stipendija mladi žele iz Hrvatske - kako ih zaustaviti?
Gotovo tri četvrtine žele napustiti Hrvatsku i oni zapravo misle da će tamo prihvatiti izazove koji su pred njima puno lakše nego što to prihvaćaju u Hrvatskoj. Oni ne vjeruju hrvatskoj budućnosti i to sve skupa kad se posloži, njima je došlo do neke granice i žele napustiti Hrvatsku. To zapravo, kad gledate po osnovnom principu, nije loše, ali nema povratka. Ovo što smo čuli večeras, da se tri četvrtine vraća nazad, to naprosto nije točno. Uglavnom svi mladi koji odlaze van na studij - žele ostati vani i ostaju vani. I mi moramo donijeti ključni program za zaustavljanje iseljavanja mladih. Jer ako to ne napravimo, bilo kakav oblik revitalizacije kroz povećanje rodnosti nam neće donijeti ništa. To je zaista ključno pitanje.
U upozoravanju na demografsku devastaciju Hrvatske stalno upozoravate da jednokratne mjere, poput one o tisuću eura za novorođenčad, neće dati efekta. Što se točno treba dogoditi, tko treba raditi na tome?
Neće dati efekta jer moramo ići sustavno. Za rješenje demografske problematike i demografske revitalizacije treba donijeti čitav niz mjera koje zadiru u pravnu sigurnost obitelji, koje zadiru u financijski status obitelji, koje zadiru u zapošljavanje mladih i tako dalje. Objektivno, mi imamo nekoliko resora koji se time bave i mi danas nemamo, na razini Hrvatske, niti jedan ozbiljniji program koje će, između ostalog, usmjeravati mlade prema ruralnim područjima, kako bi razvijali djelatnosti komplementarne tim područjima, kroz recimo, državnu imovinu, kroz sredstva Europske unije, itd. Nitko nije razradio nekakve programe gdje bi mladi prihvatili izazov. Mi smo čak proveli anketu među tim mladima, da li bi oni također prihvatili odlazak iz urbanih sredina prema ruralnim, kad bi se taj sustav i posložio i kad bi država stala iza toga kao nekakvog strateškog pitanja.
Vjerujete li da će ova Vlada to napraviti ovako kako Vi kažete?
Pa ja mislim da će morati (to) napraviti, bez obzira što oni dogovaraju. Kako će, između ostalog, posložiti pojedine resore i kako će uputiti na taj resor. Inače, reći ću vam da ovo nije resor u kojem će se slagati kadrovska križaljka, rješavati stranačka situacija ili stranačke kvote. Ovo je preozbiljna stvar za hrvatsku budućnost i smatram da se apsolutno prema tamo moraju usmjeriti najbolji među nama.
Bivšoj kratkotrajnoj Vladi ste bili dali rok do jeseni - jer nisu ozbiljno shvatili da je demografija strateško pitanje. Najavljivali ste Deklaraciju struke. Što je s tim planom, je li ta Deklaracija gotova ili nova Vlada ima novu šansu?
To se dogodilo u vašem studiju, gdje mi sada sjedimo. Ja sam to izrekao. Dakle, rok je bio do kraja rujna. U međuvremenu su se dogodili izbori i formirana je nova Vlada itd. Ne bi bilo korektno da mi sad izlazimo s Deklaracijom kao struka, prije nego što oni zapravo obznane i organizacijski oblik ministarstava i način bavljenja tom problematikom. Deklaracija je gotova i razgovarao sam sa svim vodećim demografima u Hrvatskoj, počevši od akademkinje Alice Wertheimer Baletić, koja je isto tako izuzetno zainteresirana da se to posloži na izuzetan i logičan način, i mi ćemo vrlo vjerojatno, ako se zaista ništa ne dogodi, i ako će demografsku problematiku stalno usmjeravati prema socijalnoj problematici, ići s Deklaracijom do kraja listopada.
Koji rok dajete Andreju Plenkoviću?
Pe evo, opet ćemo dati jedno dva mjeseca.
Koliko sve ovo o čemu Vi pričate košta, ima li Hrvatska novca za to?
Mi bi trebali negdje između četiri i pet milijardi iz proračuna izvući, kako bi krenuli s demografskom revitalizacijom Hrvatske. Uvijek mi zapravo prigovaraju na isti način - otkud novac, gdje se on nalazi i tako dalje. Uvijek kažem isto, nalazi se u proračunu. Izvolite proučiti malo stavke Državnog proračuna i vrlo brzo ćete shvatiti koliko zapravo sredstava odlazi na potpuno nebitne djelatnosti u ovoj zemlji.
Radili ste na jednoj studiji o mirovinskom osiguranju, koja je zapravo pokazala neodrživost u ovakvim okolnostima?
Da, to je naručilo Društvo mirovinskih fondova. Ta studija je gotova i bit će prezentirana krajem ovog mjeseca (listopada). Dijelom je prezentirana u Poreču na znanstvenom skupu i ono što je nas iznenadilo, je da je tu nekoliko stvari koje su vezane za mirovinski, zdravstveni, financijski i obrazovni sustav. Ja ću sad samo nekoliko ovdje izgovoriti. Recimo ono što nas zapanjuje, zaprepašćuje jest da mi imamo više osiguranika nego stanovnika.
Za koliko?
Za negdje otprilike 150.000. Prema procjeni ukupnog broja stanovnika DZS-a, koja inače nije realna, vjerojatno je taj broj i veći, po nekakvoj mojoj procjeni je vrlo vjerojatno veći za nekih 200.000 osiguranika više nego stanovnika. To je potrošnja između 750.000 i milijuna kuna godišnje. Dakle, za stanovništvo koje nije formalno stanovništvo Hrvatske. Drugo, znamo da imamo preko 300.000 birača više nego što imamo stanovnika. Zatim nam se izjednačava broj zaposlenih i umirovljenika i nezaposlenih s druge strane. On je već sad gotovo isti. Odnos broja zaposlenih i neaktivnog stanovništva je gotovo 1:3 u Hrvatskoj. Mi imamo osjećaj, kad gledamo u tu studiju, da curi na sve strane. Ozbiljna Vlada, za koju se nadamo da će to biti ova, mora početi donositi ključne strateške odluke. Kako će to moći donositi, nego s ljudima koji imaju snagu i hrabrost da to i sprovedu.
Hoćete li prihvatiti bilo kakvu poziciju u Ministartvu mladih, socijale i obitelji?
Za početak nam treba razgovor. Oni se moraju navikavati, govorimo o političarima, moraju se navikavati da njima razgovor sa znanstvenicima samo može koristiti i da smo mi blagonakloni i da je naš interes razvitak ove zemlje. Pa koji put i poslušati. Eto. Pa ih lijepo pozdravljamo.
Nadajmo se da su čuli barem dio ovog večerašnjeg izlaganja.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr