"Vladi ćemo danas uputiti naš prijedlog mjera za ublažavanje štete od suše, zatražiti njihovo hitno stavljanje na dnevni red Vlade, te sastanak s resornim ministrima", kazao je na konferenciji za novinare predsjednik HSS-a Josip Friščić.
HSS traži da se iz državnog proračuna, nakon hitne procjene štete od suše, izdvoji 30 posto od iznosa stvarnih šteta, što je po njihovoj ocjeni minimum potreban da poljoprivredna gospodarstva uopće mogu nastaviti djelatnost u idućoj godini.
Potpredsjednik HSS-a Božidar Pankretić kazao je kako predložene mjere nisu ništa novo, te da ih je provela bivša koalicijska Vladi 2003. godine, izdvojivši za ublažavanje posljedica suše 400 milijuna kuna.
>> Suša u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji uzrokovala štetu od 166 milijuna kuna
>> Zbog suše će poskupjeti hrana
>> Kornatima se širi smrad uginulih ovaca
Ove su godine procjene ukupnih šteta i do čak 3 milijarde kuna, napomenuo je Friščić, dodavši kako država mora izdvojiti novac za ublažavanje posljedica suše.
"Posljedice suše, kakva se dugo ne pamti, pogodile su oko 100.000 obiteljskih gospodarstava koja žive od poljoprivrede, što je oko milijun ljudi, a na jesen će pogoditi i stočare, od kojih će polovica propasti zbog propadanja kukuruza kao glavne stočne hrane", ocijenio je na konferenciji predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Darko Grivičić.
"Zbog nedostatka kukuruza i povećanja njegove cijene za gotovo 100 posto propast će 50 posto stočara, čak i ako se poveća cijena otkupa mesa, od uvoza će zarađivati trgovci i šverceri, a poskupjet će mlijeko, ulje i ostale namirnice", ustvrdio je Grivičić tražeći od Vlada poduzimanje konkretnih mjera.
Među mjerama koje HSS predlaže za ublažavanje šteta od suše ukidanje je propisanih referentnih prinosa i isplata poticaja u cijelosti, otpis potraživanja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta za gospodarstva zahvaćena elementarnom nepogodom, poček otplate kredita
godinu dana bez obračuna redovitih kamata za to vrijeme, te otpis obveze za vodnu naknadu za 2007. onima koje je pogodila suša.
Predlaže se i izdavanje državnog jamstva za kredite usmjerene razvoju slatkovodne akvakulture, reprogramiranje duga poljoprivrednih proizvođača u poslovnim bankama te ulaganje Ministarstva poljoprivrede u nabavu opreme za navodnjavanje.
"Prioritet u poljoprivredi sada je dovođenje vode u polja, nakon što smo desetljećima imali program odvodnje vode iz polja", napomenuo je Friščić.