Kritika iz SAD-a

State Department o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj: I dalje prisutni antisemitizam, govor mržnje i ustaški simboli

Slika nije dostupna
Kako se navodi u izvještaju američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava za 2018. godinu u Hrvatskoj, problemi u pogledu kršenja ljudskih prava uključivali su korupciju, nasilje i prijetnje nasiljem novinarima, azilantima i migrantima te prijetnje pripadnicima etničkih manjina.

Kada su u pitanju nestali iz razdoblja sukoba od 1991. do 1995. godine, u izvještaju stoji kako je hrvatska Vlada objavila da se na dan 18. listopada 2018. više od 1500 osoba i dalje vodi kao nestale te da vlada traži posmrtne ostatke 414 osoba za koje se zna da su preminule, što čini ukupan broj od 1922 neriješena slučaja nestalih osoba.

U izvještaju se podsjeća da je Ministarstvo branitelja objavilo da su u razdoblju od 1. siječnja do 19. listopada 2018. ekshumirani posmrtni ostaci 14 osoba, što je pad od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu) i da je provedena konačna identifikacija 29 osoba (što je porast od 27 posto u odnosu na prethodnu godinu).

Zaključak izvješća u vezi s tim jest da su pravni, politički i tehnički čimbenici usporavali rješavanje slučajeva u ratu nestalih osoba.

Kada su u pitanju Ustavom i zakonom zajamčena sloboda izražavanja, izvještaj navodi reakcije organizacija za zaštitu ljudskih prava prema kojima Vlada nije prikladno istraživala ili pokretala postupke u slučajevima prijetnji prema novinarima ili blogerima.

Iako su zakonom i odlukama Ustavnog suda tehnički utvrđena ograničenja u odnosu na simbolički "govor mržnje", uključujući korištenje simbola i slogana iz nacističkoga i ustaškog razdoblja, nevladine organizacije i interesne skupine prigovorile su da je provedba tih odredaba i dalje nedostatna.

Izdvojena je i statistika Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, prema kojoj je i dalje prisutan antisemitski govor na internetu te u medijima, kao i već od ranije antisemitski i ustaški grafiti na ulicama.

Židovska zajednica usto ističe da državni dužnosnici nisu dovoljno osuđivali, sprječavali i suzbijali revizionizam holokausta.

Srpsko narodno vijeće (SNV), stoji u izvještaju, ističe da su se pripadnici srpske nacionalne manjine suočavali s govorom mržnje, grafitima i drugim oblicima uništavanja srpskih spomenika te znatnom diskriminacijom u pravosudnom sustavu, posebno u smislu nestalih osoba i ratnih zločina.

Cjelokupno izvješće možete vidjeti u priloženom dokumentu.