Naime, prema računicama iz obrazloženja, maksimalna prosječna cijena POS-ova stana poskupjela bi sa sadašnjih 910 eura po četvornom metru na 980 eura.
To je povećanje uzrokovano predloženim zakonskim korekcijama u vezi s cijenama građevinskog zemljišta, odnosno predloženim povećanjem vrijednosti etalonske cijene građenja sa sadašnjih 10 na 20 posto, što znači da bi se cijena zemljišta mogla povećati za 70 eura - sa sadašnjih 70 na 140 eura po četvornom metru.
Kalkulacije iz obrazloženja izmjena Zakona o POS-u također pokazuju kako bi, uz poskupljenje stanova od 7,7 posto, mjesečni obroci kredita za kupnju POS-ovih stanova porasli za 8,6 posto (kada zemljište osiguravaju jedinice lokalne samouprave), odnosno za maksimalnih 13,22 posto (kada Agencija za promet nekretninama osigurava i zemljište i potrebnu komunalnu infrastrukturu).
Naime, kupcima POS-ovih stanova kamata za kredit bi, u slučaju da lokalne jedinice osiguravaju zemljište, ostala približno ista kao sada, odnosno 3,72 posto, dok bi u slučaju da APN osigurava i zemljište i komunalnu infrastrukturu kamata bila povećana na 4,1 posto.
Prema obrazloženju predloženih izmjena koje bi Vlada uputila u prvo saborsko čitanje, današnje cijene stanova prema programu POS-a i upola su niže od cijena na slobodnom tržištu 'i podnose povećanje maksimalne cijene stana za 7,7 posto, a banke su suglasne s takvim povećanim udjelom u kreditiranju'.
Izmjenama Vlada također predlaže utvrditi da vlasnici ne bi mogli
POS-ove stanove otuđiti, odnosno njima stvarnopravno raspolagati u roku od 10 godina od kupnje, a ta bi se zabrana upisala i u zemljišne knjige.
Prodaja bi se pak mogla odobriti i prije desetogodišnjeg roka, ali uz uvjet da se plati razlika između prodajne cijene POS-ova stana i stvarne tržišne cijene u vrijeme sklapanja ugovora.